Rekorder u sukobu interesa: Tko HNS-ovom državnom tajniku predavanja plaća po 10 tisuća kuna?

Rekorder u sukobu interesa: Tko HNS-ovom državnom tajniku predavanja plaća po 10 tisuća kuna?

Željko Uhlir, HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja može se pohvaliti dobrim primanjima, ali ne i transparentnom imovinskom karticom. Naime, dužnosnik je prijavio više od 170 tisuća kuna prihoda od edukacijske djelatnosti bez da je naveo za koga je tu djelatnost obavljao, prenosi Jutarnji list.

Radi se o dužnosniku koji izravno utječe na donošenje zakona s dalekosežnim posljedicama na gospodarstvo, od kojih pojedini poslovni subjekti mogu ostvariti veliku korist ili trpiti veliku štetu.

Osim posla državnog tajnika u ministarstvu graditeljstva, član je Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP), predsjednik Politehničkog društva vještaka i procjenitelja. Radi i za tvrtku Feris, u vlasništvu njegovog stranačkog kolege Srećka Ferenčaka, koja se bavi projektiranjem i građevinarstvom. Od te tvrtke prijavio prihod od 2.640 kuna mjesečno.

Što se honorara od nepoznatih tvrtki, radi se o jednokratno uplaćenim iznosima koji sežu od 1200 kuna do 18 tisuća kuna. Većinom se radi, kako objašnjava Uhlir, o prihodima iz 2017. godine, iako nije jasno zašto je dužnosnik te podatke prijavio u imovinskoj kartici iz 2019. godine.

Rekorder u sukobu interesa

Njegov je mandat dosad rezultirao s ukupno sedam prijava Povjerenstvu. Povjerenstvo je Uhlira kaznilo sa 3 tisuće kuna zato što je propustio prijaviti sve nekretnine koje ima u vlasništvu. Ostale prijave su ili odbačene ili se još razmatraju.

Zbog Prijedloga Zakona o komori arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju našao se na nišanu četiri strukovne komore, arhitekata, inženjera strojarstva, inženjera građevinarstva i inženjera elektrotehnike. Udruženim snagama komore pišu premijeru Andreju Plenkoviću i apeliraju da se od zakona odustane.

Zbog Zakona o procjeni i vrijednosti nekretnina zaratio je sa sudskim vještacima i procjeniteljima; neke od njih isprva je pozvao u radnu skupinu a onda ih, kako svjedoči Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, optužio za “nekompetentnost”, “dubinsko neznanje” insinuirajući im mutne poslove tvrdnjama kako on želi “smanjiti mogućnost manipulacija s nekretninama”. Nakon svađe s njima bio je prisiljen napustiti to društvo, a onda je osnovao svoje. Iza tog zakona ostalo je još mnogo repova – pokrenut je i postupak za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom.

Sam Uhlir optužbe odbacuje. Kaže “kako s obzirom na to da se rade promjene zakona, jasno je da postoje interesne skupine kojima neke promjene ne odgovaraju i ne biraju sredstva da diskvalificiraju osobe koje rade na promjenama. To je već odavno poznato, i ako se podlegne takvim pritiscima onda u društvu nema reformi”.

Zbog Zakona o najmu stanova Povjerenstvo je donijelo odluku o pokretanju postupka; sumnjiče Uhlira da je Zakon gurao zbog svojih osobnih interesa jer je njegov otac i sam suvlasnik dva stana u kojima žive zaštićeni najmoprimci.

Uhlirov zakon izravno pogodovao HUUP-u

Zadnje dvije prijave vezane su uz Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje iz 2015. Uhlir je, tvrde iz Povjerenstva, zlorabio svoju političku dužnost kako bi pogodovao interesima privatne udruge, HUUP-a, čiji je aktivni član, a nekoć i Nadzornog odbora.

Tim je zakonom, svim investitorima, javnim naručiteljima (gradovima, županijama, državi, javnim poduzećima…) nametnuta obaveza da imaju voditelje projekta, a u Hrvatskoj postoje samo dvije udruge koje imaju licencu izdavati certifikate. Jedna od njih je HUUP u kojoj je Uhlir aktivan od 4. travnja 2000. godine. Uhlirovim Zakonom je propisano da svi koji žele biti voditelji projekata moraju imati određeni broj ECTS bodova iz područja vezanih za upravljanje projektima ili međunarodnu priznatu ovjeru sposobnosti.

A razina certificiranja košta 15.000 kuna, B 11.250 kuna, C 7.500, D 3750. I potrebno ju je nakon četiri godine obnoviti pa će nanovo morati platiti tri tisuće, 2.250, 1500 ili 750 kuna. Uhlirovim zakonskim kreacijama HUUP treba zahvaliti što su mu se prihodi značajno vinuli, u dvije godine povećali su se 113 posto. Godine 2014. u HUUP-u su izbrojali 495.021 kuna prihoda, 2015. 663.653 kuna, a nakon donošenja Zakona 2015. poletjeli su na milijun i 56.960 kuna, a 2017. i 2018. vrtjeli se oko 750.000 kuna. Izvještaj za 2017. otkriva 66-postotni rast broja certificiranih voditelja projekata; 2014. izdali su ih 647, a u 2016. skočili su na 1072.

Ferenčak ga se ne sjeća

Ferenčak, koji je Uhlira zaposlio kao savjetnika direktora kad je u veljači 2016. prestao biti zamjenik, bio je šokiran kada su ga nazvali iz Jutarnjeg. “Kakve veze ja imam s Uhlirom? To mi je prvi glas da on dobiva plaću…”, čudio se Ferenčak.

Jeste li vlasnik tvrtke registrirane za projektiranje i građenje, pitali su ga novinari.

“Pa jesam! Ali Uhliru nisam dao niti lipe. Sad odmah zovem svoje računovodstvo”, odgovorit će Ferenčak i pola sata kasnije poslati SMS poruku: “Bio je zaposlen u Feris uslugama od 1. veljače 2017. do 31.ožujka 2017. i u tom periodu imao je plaću od 2.640 kuna”.

Koliko bi trebao raditi jedan predavač koji godišnje uprihodi gotovo 250 tisuća kuna, iz Jutarnjeg su pitali jednog profesora na privatnom učilištu.

“Kod nas normalna satnica iznosi 500 kuna. Matematička računica pokazuje da bi taj netko da je plaćen kao i svi drugi trebao imati gotovo 500 sati predavanja godišnje, a to je nemoguća misija. Ili je dotični genij i najveći stručnjak na svijetu pa mu sat astronomski vrijedi, ili predaje četiri sata dnevno, ali to bi značilo da nikad nije na svom redovnom poslu”.

Satnica na TVZ-u kao državnoj ustanovi, neslužbeno kažu tamošnji predavači, nije veća od 120 kuna, pa Uhlir tamo nije mogao godišnje zaraditi više od osam tisuća kuna za 60 sati godišnje.

Vezano uz Uhlirova primanja od te ustanove, iz dekanata je stigao odgovor u kojemu, ukratko, kažu da Uhliru uopće ne plaćaju mjesečne iznose.

“Radi se o redovnoj neto plaći koju je Uhlir primao kao zaposlenik TVZ-a u periodu od travnja 2017. do lipnja 2017. Uhlir je izabran u nastavno zvanje predavača na temelju javnog natječaja (siječanj 2016.). Nakon izbora bio je nositelj predmeta Pravni aspekti upravljanja projektima, radio je na pripremi akreditacije novog specijalističkog diplomskog stručnog studija, kao i ostale poslove nastavnika”, odgovorili su iz dekanata.

Dosjetio se kako objasniti prihode

Tijekom rada na ovoj temi, piše Jutarnji, na web stranicama osvanula i nova Uhlirova kartica u kojoj, za razliku od prethodnih godina, navodi vremenski raspon za isplate pa tako dodaje da su one iz Ferisa i TVZ-a vezane uz 13. kolovoza 2017. Tako Uhlir sada ima objašnjenje za navedene prihode.

“Honorari koje navodite iz Ferisa i TVZ-a odnose se na kratak period od par mjeseci prije nego što sam imenovan državnim tajnikom, a što je sve vidljivo u mojoj imovinskoj kartici po datumima zapošljavanja. Dakle, ti honorari su prestali kada sam zaposlen u državnoj upravi. Moj ihonorari su transparentno prikazani i većinom se odnose na jednokratna predavanja po specijalističkim temama. Obratite pozornost na periode u kojima su prijavljena predavanja. Primjerice, prihodi u veljači 2019. godine znače da su podaci preuzeti iz računovodstva organizatora predavanja nakon godišnjeg obračuna za 2018. god. Ako je pet podataka za 2018. godine na manje iznose, znači da sam za tog organizatora održao jedno do dva predavanja u godini. Iz toga se vidi da sam, primjerice, u cijeloj 2018. god održao desetak predavanja. U 2017. godini su moja predavanja prikazana na drugačiji način. Osim toga, dio honorara odnosi se na stručne publikacije, a ne na predavanja”, uzvratio je Uhlir.

Foto: Zvonimir Kuhtić/Hina

Facebook Comments