Šeksov posinak i Plenkovićev čovjek od povjerenja: Mladi lav u usponu ili tek bezlični birokrat s dobrim vezama

Šeksov posinak i Plenkovićev čovjek od povjerenja: Mladi lav u usponu ili tek bezlični birokrat s dobrim vezama

Karlo  Ressler, savjetnik premijera Plenkovića i koordinator za izradu HDZ-ova programa za europske izbore, dao je veliki intervju N1 televiziji. Govorio je  o  pripremama za europske izbore, ali i o  gorućim političkim pitanjima i  unutarstranačkim problemima. Ressler je nova zvijezda HDZ-a s dobrim političkim zaleđem. Njegov poočim je  Vladimir Šeks koji ima dosta velike zasluge za  dolazak  Plenkovića na čelo HDZ-a. Ressler je već dugo vremena  jedan od najbližih suradnika premijera Plenkovića koji s njim, tako se barem može čuti, ima  velike planove. S obzirom na to da mladi Ressler rijetko  nastupa u medijima, odlučili smo  prenijeti cijeli razgovor kako bi  javnost bolje upoznala ovog ambicioznog političara.

Kažu za vas tajanstveni mladić s ambicijama, specijalac premijerov za posebne zadatke?

Ne bih se okarakterizirao tako. Pravnik sam, nakon što sam bio asistent tada zastupniku u EP-u Andreju Plenkoviću nekako je bilo logično da nastavim karijeru u kabinetu kao savjetnik.

Koliko cijela afera SMS opterećuje HDZ i koja je pozicija Milijana Brkića?

Dakle, mislim da je jasno da se radi o postupku koji je u tijeku, da jedino policija i Državno odvjetništvo mogu imati punu informaciju pa onda i s punim nekavim legitimitetom biti u mogućnosti dati prave interpretacije i komentirati slučaj. Ono što je ovako sa strane moguće komentirati jest da je svakako zabrinjavajuće kako postoje strukture koje su svojim zajedničkim djelovanjem imale namjeru kompromitirati najviše državne dužnosnike. Mislim da to nije dobro, da je to loše i da će zapravo daljnja istraga i tijek postupka pokazati što je sve zapravo bilo. Jasno je da je i nama u interesu i da nas vrlo isto tako zanima tko stoji iza pokušaja kompromitacije najviših državnih dužnosnika.

Mislite li da će se to doznati?

Pa ja se nadam da će se to kroz postupak uspjeti doznati.

Politička šteta za HDZ što se tiče Milijana Brkića? Koliki je on uteg u ovom trenutku stranci?

Milijan Brkić je legitimno izabran zamjenik HDZ-a, mislim da zaista ne možemo davati nikakve komentare dok se tijek postupka ne razjasni.

Osim što ste pisali Statut HDZ-a glavna ste osoba zadužena za izradu programa HDZ-a za EU izbore u svibnju, u kojoj fazi je taj program?

Do europskih izbora je sada ostalo nešto manje od 100 dana. HDZ se aktivno uključio i započeo sa svojim pripremama za izbornu kampanju, a onda i izbore. Prije svega oformljen je na posljednjoj sjednici Predsjedništva izborni stožer čime je na neki način i službeno započeo taj proces pripreme naše cijele organizacije za izbore. Osim toga započeo je i proces formiranja lista, naše županijske organizacije ovih dana šalju prve prijedloge svojih kandidata koji će biti neki bazen iz koje će se birati lista koja će, uvjeren sam, biti najjača lista s kvalitetnim ljudima koji mogu najučinkovitije zastupati. Treća stvar osim oformljenog stožera i izrade lista, treća stvar je izrada programa. Aktivno sudjelujemo u izradi programa Europske pučke stranke, a na nacionalnoj razini u koordinaciji sa svim resorima, sa svim osobama unutar HDZ-a, najprije s ministrima koji su zaduženi za europske politike pokušali smo napraviti jedan sveobuhvatan program koji bi našim građanima mogao ponuditi dakle ključne strateške prioritete Hrvatske, kako ih vidi HDZ, u sljedećem petogodišnjem razdoblju. Dakle, to se odnosi na vrlo različita područja, no ono što je ključ cijelog programa da želimo snažnu Hrvatsku unutar institucija Europske unije i unutar Europskog parlamenta kao jedinog neposredno biranog tijela Europske unije zbog čega je iznimno bitno tko će zastupati taj program, ali i što se u programu nalazi. Nadam se da ćemo u predstojećem razdoblju uspjeti sučeliti naše programe, sučeliti naše ideje o tome kako vidimo budućnost Hrvatske unutar EU, ali isto tako kako vidimo ključne prioritete cijele europske zajednice u nadolazećem, zanimljivom trenutku. U proteklih pet godina cijeli kontekst u kojem se EU nalazi se dramatično promijenio i mislim da je bitno u ovom trenutku znati što želimo i to ponuditi i upravo je to ono što s našim programom pokušavamo.

Rekli ste želimo snažnu Hrvatsku, što bi to podrazumijevalo?

Prioritet HDZ-ovih zastupnika u Europskom parlamentu će biti stvaranje što boljeg poslovnog okruženja prije svega za male i srednje poduzetnike u RH. Dakle, želimo zastupati i interese hrvatskih građana i hrvatskog gospodarstva tako da unutar Europskog parlamenta prezentiramo koje su specifičnosti Hrvatske. Tu je i naša želja što se tiče kohezijske politike, politike kojom EU nastoji smanjivati razlike između pojedinih država članica koje objektivno postoje, bude na jednakoj razini kao što je bila i do sada. Tu je za nas posebno važno, osim samog iznosa sredstava koje će Hrvatska moći koristiti u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju isto je vrlo bitno kakva će biti pravila pod kojim će Hrvatska koristiti te fondove. Dakle, to mislim da smo vidjeli da je u protekle dvije godine napravljen veliki iskorak s nekih 9 posto ugovorenosti europskih sredstava u listopadu 2016. kada je Vlada preuzela odgovornost i za
upravljanje europskim fondovima došli smo na 65 posto ugovorenih sredstava.

Jedno je kada dogovorite, drugo kada realizirate. Svi su uvijek komunicirali u javnosti kada se govori o EU fondovima što su ugovorili, a neki projekti mogu biti ugovarani, a da se ništa na kraju ne realizira?

Istina, međutim činjenica je da kako smo krenuli s 9 posto ugovorenih sredstava nije bilo realno očekivati da ćemo moći dovršiti te projekte, u konačnici da će veći postotak od toga biti oni koji su isplaćeni, međutim ne stajemo samo na ovome što smo do sada napravili, do kraja 2019. želimo podići razinu ugovorenih sredstava na 85 posto i jasno da je to samo preduvjet za konačno iskorištavanje fondova, međutim to je ono što smo napravili i ono što je ključno da europski fondovi postanu jedan zamašnjak hrvatskog gospodarstva i mislim da ćemo to još snažnije vidjeti u godinama koje dolaze.

Imate li neki jasan, konkretan cilj kada su u pitanju EU fondovi?

Da, da. Jasno. Sada smo u jednom procesu na cijeloj EU u kojem se pregovara o sedmogodišnjem proračunu EU-a. Tu je iznimno bitno odgovoriti izazovima koji trenutno postoje da se određen dio država članica zalaže za smanjenje sredstava koji bi uopće manje razvijene države mogle koristiti. To je ono što nikako ne odgovara Hrvatskoj i zbog toga se i sada zalažemo i u sljedećem mandatu Europskog parlamenta ćemo se nastaviti zalagati za to da bez obzira na sve nove izazove, na izazove sigurnosati, na izazove migracije, na izazove koje donosi novo digitalno okruženje u europskim fondovima ostane dovoljno sredstava za uravnoteženje  gospodarskog i socijalnog razvoja cijele EU budući da je EU jaka koliko su jake i njezine najslabije regije. To je onaj dio koji se tiče iznosa sredstava, ako želite još konkretnije, što se tiče pravila korištenja, za Hrvatsku je važno da nemamo prevelika administrativna opterećenja, prevelika birokratska očekivnaja koja naši građani, poduzetnici, poljoprivrednici onda teško mogu ispunjavati. Zalažemo se da to bude jednostavnije kako bi bilo pprilagođenija potrebama Hrvatske, ali isto tako zalažemo se da razina predfinanciranja ostane na istoj razini, isto tako i za sufinanciranje, a ono što nam je itekako bitno da se apsorpcijsko pravilo, razdoblje unutar kojih je nakon ugovaranje EU fondova moguće iskoristiti, ne mijenja sa sadašnjih tri godine na neku drugu razinu kao što predlažu neke druge razvijenije države članice.

HDZ-ovi eurozastupnici bili su suzdržani kada se glasalo o rezoluciji prema kojoj se dobivanje novca iz EU fondova vezuje uz vladavinu prava u određenoj zemlji članici. Zašto?

Za nas je vladavina prava izuzetno bitna, međutim ono što smo vidjeli u ovom primjeru jest da su naši zastupnici po meni dosta kvalitetno argumentirali zbog čega sankcija neispunjavanja dovoljnog standarda vladavine prava u tom slučaju kako je bilo predloženo ne bi bila jednaka za sve države članice. Ono što nam je, osim vladavine prava, izuzetno bitno da države članice budu ravnopravne. Budući da su EU fondovi neproporcionalno važni dakle za one države članice koje su novije, dakle i za 10 država članica koje su se priključile novije i onda za Rumunjsku i Bugarsku i isto tako i za Hrvatsku jednostavno EU fondovi imaju puno veću ulogu nego što
imaju za razvijenije države članice. Zbog toga smo smatrali, a i sada smatramo i za to ćemo se zalagati u sljedećih pet godina da bi sankcija za povredu vladavine prava trebala biti jednaka za sve države članice, a da ne bi trebala nadproporcionalno pogađati slabije razvijene države članice koje još nisu u potpunosti iskoristile sve prednosti europskih fondova.

Dobro, znamo kada govorimo o vladavini prava da je tu nekako najproblematičniji zločesti dečko Europske unije Viktor Orban u Mađarskoj, sad je ušao u ofenzivu što se tiče EU i predsjednika EK Jean Claudea Junckera koji je jučer izjavio da Fides ne bi trebao biti u europskoj pučkoj obitelji.

Unutar Europske pučke stranke jasno da postoje stranke koje su, dakle, kao što postoje razlike između država članica i njihovih aktualnih, ali i nekakvih generalnih političkih situacija, dakle takve razlike postoje i unutar stranaka koje su unutar Pučke stranke. Međutim ono što nam je zajedničko su naše vrijednosti koje dijelimo i nekakav okvir unutar kojeg djelujemo.

Koje vrijednosti mislite da možete dijeliti s Viktorom Orbanom u ovom trenutku?

Što se tiče Europske pučke stranke to su vrijednosti desnog centra, dakle umjerenog desnog centra. To su vrijednosti slobode, to su vrijednosti socijalnog tržišnog gospodarstva i to je nekakav splet dakle svih, jasno i zaštite ljudskih prava, ali isto tako i vjere da bi zapravo upravo pojedinac trebao biti u središtu svake politike i da bi pojedinac trebao biti onaj koji zapravo i nosi sa sobom odgovornost za osobni i društveni razvoj.

Spomenuli ste slobodu. Mađarska ima ozbiljan problem sa sustavom europskih vrijednosti koji vrijedi u dobrom dijelu članica.

Nažalost kada sam govorio o različitom kontekstu u kojem dolaze ovi europski izbori jasno je da postoje različite prijetnje za dostignute demokratske standarde unutar Europske unije, to se ne odnosi samo na Mađarsku i mislim da oko toga moramo biti sasvim jasni. Dakle, jednostavno dihotomija koja bi s jedne strane pokušavavala prezentirati, ajmo tako reći, srednju Europu i istok Europe kao nešto što je u potpunosti suprotstavljeno zapadnoj Europi u ovom kontekstu mislim da je jednostavno nije moguće napraviti. U Francuskoj također trenutno imamo prosvjede koji dolaze s jednog drugog aspekta, u Poljskoj također imamo prosvjede koji se zalažu za daljnju demokratizaciju, imamo jačanje AfD-a u Njemačkoj, također u Italiji je na vlasti jedna od opcija koja je nažalost uvela Italiju u recesiju.

Jedna je stvar ako imate jačanje određenih snaga koje su desničarske i populističke, a druga je kada su te grupacije na vlasti. Je li za vas Viktor Orban populist?

Ono što je bit da populističke snage nažalost utječu na europsku politiku i utječu na pojedine države članice neovisno o tome jesu li na vlasti ili nisu. Jasno je da je takav utjecaj različit ako se radi o stranci koja je na vlasti i onoj koja nije, međutim činjenica je da takve snage podrivaju na neki način demokratske standarde koji su postignuti jer utječu na političku scenu u pojedinim državama članicama pa čak i kad one nisu na vlasti.

Je li za vas Viktor Orban populist?

Što se tiče Mađarske, što se tiče Viktora Orbana mi smo zajedno unutar Europske pučke stranke. Mislimo da oko nekih standarda vladavine prava jednostavno situacija nije bila zadovljavajuća, neke od mjera nisu bile primjerene, to smo jasno komunicirali i u Europskom parlamentu i mislim da je bitno da se procesi koji se vode pred Europskim sudom, a tiču se mogućeg kršenja vladavine prava u Mađarskoj, dovedu do kraja i mislim da je to jedina instanca koja može dati zadovoljavajući i pravi odgovor na to.

Viktor Orban je maneken populizma u ovom trenutku. Vidimo da postoji unutar same grupacije pučana otpor i postavlja se pitanje je li njegovoj stranci s obzirom na politiku koju vodi i dalje mjesto u toj obitelji. Dođe li ta tema na dnevni red pučana, kako će se tu postaviti HDZ?

Ono što dijelimo sa svim strankama unutar Europske pučke stranke je nekakakv minimum standarda naših zajendičkih vrijednosti. Jasno je da se stranke unutar EPP-a vrlo razlikuju, jasno je da ne dijelimo sve vizije, da ne dijelimo sve načine na koje se stvari misle rješavati i unutar Mađarske, ali je isto tako jasno da je za EPP vrlo bitno zadržati jedinstvo uoči europskih izbora.

Pod svaku cijenu?

Jasno da ne pod svaku cijenu i mislim da su oko toga jasno komunicirali i predsjednik Plenković i sada kandidat za predsjednika Europske komisije Mafred Weber.

Manfred Weber se nije oglašavao. Imali smo reakciju predsjednika EPP-a Josepha Daula koji je znao govoriti da je bolje držati zločesto dijete pod skutama i kontrolirati, međutim i tu sad postoji odmak, znamo da je Weber prijatelj s Orbanom.

Manfred Weber je na Kongresu Europske pučke stranke u Helsinkiju u studenome prošle godine uvjerljivo izabran za kandidata za predsjednika Europske komisije imao je tu i podršku HDZ-a. Mislim da je njegov stav prema ovom konkretnom pitanju najbliži i stavu koji ima HDZ. Mislim da je jasno da bez obzira na sve te izazove da će EPP ostati najveća politička grupacija unutar Europskog parlamenta, ali isto tako je jasno da postoje određeni unutarnji izazovi kojima će se EPP-a u budućnosti morati baviti.

Malo je kontradiktorno, cijelo vrijeme se komunicira porast populizma

Ne vidim što bi točno trebalo biti kontradiktorno, nekakav minimum standarda i nekakav minimum zajedničkih vrijednosti koji dijelimo koje su zajedničke za preko 50 različitih stranaka diljem Europe, to je ono što je za nas bitno, to je ono što nas veže.

Prepoznajete li vi u politici Viktora Orbana zajedničke osnovne vrijednosti.

Da to nije tako Viktor Orban i njegova stranka ne bi bili dio Europske pučke stranke.

Sad se poteže pitanje da ga se isključi.

To nije pitanje koje se otvorilo jučer, to je pitanje koje je na dnevnom redu već neko vrijeme, koje postoji, bili su i prijedlozi predsjednika Komisije Junckera. Međutim, kako sam rekao, ne vidim tu nikakve kontradiktornosti, dakle činjenica da smo dio iste široke političke obitelji na europskoj razini ne znači da se slažemo oko svake od politika koje se provode u svakoj od tih država članica.

Još ne znamo tko su kandidati. Je li HDZ-u teško izabrati tko će biti 12 kandidata?

Mislim da je jasno da će HDZ imati najjaču listu, da će na njoj biti kvalitetni zastupnici koji će moći dakle preuzeti odgovornost i koji će moći u Europskom parlamentu predstavljati strateške interese Hrvtaske. Ono što se stranačke pripreme tiče, na posljednjoj sjednici Predsjedništva zamoljene su županijske organizacije za prijedloge kandidata, predsjednik Plenković najavio je da bismo do kraja ožujka trebali imati formiranu listu. Mislim da nam to daje još sasvim dovoljno vremena za predstavljanje tih ljudi, ali ono što je još bitnije za predstavljanje programa koje nudimo hrvatskim biračima.

Kada bi to trebalo biti gotovo?

Vjerujem da će to biti do kraja ožujka.

Spekulira se o imenima, o Ivani Maletić, Davoru Ivi Stieru. Hoće li se njima dati prilika, hoće li se dati prilika mladim ljudima, vaše ambicije?

Mislim da je prije svega jasno da su HDZ-ovi zastupnici u EP-u nakon uvjerljivih pobjeda na dvoje izbora za Europski parlament bili na neki način dominantni u EP-u, da su adekvatno zastupali naše interese, da su predstavljali Hrvatsku, promovirali naš kulturni identitet i mislim da što se tiče jedne generalne inventure nakon pet godina njihovog mandata tiče mislim da HDZ može biti vrlo zadovoljan, također treba podsjetiti da su kandidati s pobjedničkih lista iz 2014. godine kasnije s pozicija zastupnika u EP-u vratili se u Hrvatsku i dali vjerojatno najveći obol pobjedi HDZ-a na parlamentarnim izborima 2016. godine.

Nakon toga su se dogodile podjele, razmimoilaženja, ostavke.

Što se tiče HDZ-ove delegacije u EP-u tu smo imali dvije zamjene nakon što su se Andrej Plenković i Davor Ivo Stier vratili u Hrvatsku, ali u ovom trenutku ono što je bitno naglasiti jest da je kod nas tek započeo proces kandidiranja i određivanja lista i da će se u primjerenom roku do kraja ožujka taj proces završiti i da će stranačka tijela tu donijeti odluke utemeljene i na pokazateljima i na tome tko bi mogao najkvalitetnije zastupati naše interese.

Koliko će se tu prostor otvoriti mlađim licima?

Mislim da je tu dobro imati jednu kombinaciju, ali da je puno bitnije od nečije dobi to što može konkretno i kvalitetno napraviti, kako može najbolje zastupati interese hrvatskih birača u Europskom parlamentu.

 

Foto: Daniel Kasap/Hina

 

Facebook Comments