Nešto se politički pokrenulo. Na lokalnim izborima je djelomice radikalno desna Alternativa za Njemačku (AfD) u jednom okrugu i u jednom gradu pobijedila. U oba slučaja su se izbori održali na istoku Njemačke, gdje je ta stranka vrlo jaka. U Tiringiji je jedna anketa pokazala da tu stranku podržava 34 posto birača. Ali, i na saveznoj razini broj njezinih pristaša raste. Kada bi se iduće nedjelje održali izbori za Bundestag, Alternativa za Njemačku bi dobila 20 posto glasova. To je njezin najbolji dosadašnji rezultat u tradicionalnoj mjesečnoj anketi pod nazivom „Njemački trend” (Deutschlandtrend) koja se provodi po nalogu Prvog programa njemačke televizije ARD. Institut za ispitivanje javnog mnijenja „Infratest dimap“ je između 3. i 5. srpnja anketirao 1.305 ispitanika koji imaju pravo glasa.
Trenutna koalicija na vlasti ne bi dobila većinu. Socijaldemokrati bi, kao i prošlog mjeseca, imali nepromijenjenih 18 posto podrške. Zeleni 14 posto, što je jedan posto manje nego prošlog mjeseca. To je najgori rezultat Zelenih od rujna 2018. Liberali (FDP) također imaju nepromijenjeni postotak podrške – sedam posto.
Najjača stranka na saveznim izborima bio bi blok saveznih kršćanskih demokrata CDU i bavarske sestrinske stranke CSU. Oni bi osvojili 28 posto glasova, što je jedan posto manje nego u lipnju. Ljevica ima četiri posto podrške i više ne bi bila zastupljena u Bundestagu, javlja Deutsche Welle.
Više odobravanja za desna stajališta
U usporedbi s anketama iz prošlih godina pokazuje se da se smanjila distanca građana prema Alternativi za Njemačku. Doduše, većina građana (69 posto) smatra da u toj stranci ima previše desnih ekstremista. Ali, prije šest godina je to smatralo čak 85 posto građana. Osim toga porasla je i podrška za restriktivni kurs stranke prema doseljavanju.
Dok je u jesen 2017. jedna trećina podržavala stajalište Alternative za Njemačku da treba smanjiti broj doseljenika i izbjeglica u većoj mjeri nego što to žele ostale stranke, sada takvo stajalište podržava 42 posto ljudi.
Porastao je i broj onih koji smatraju da ta stranka barem jasno i glasno imenuje probleme. To mišljenje je prije deset godina zastupalo 44 posto ispitanika, a sada ih je 55 posto. Za čak 53 posto ispitanika Alternativa za Njemačku ima više sluha nego druge stranke za osjećaj sigurnosti mnogih ljudi. Taj iskaz je u jesen 2021. smatralo ispravnim 42 posto građana.
Ruši li se „protupožarni zid” oko AfD-a?
Znatan broj pristaša Alternative za Njemačku bira tu stranku iz nezadovoljstva drugim strankama, a ne iz uvjerenja. Ispitivači javnog mnijenja ipak zaključuju da sklonost toj političkoj opciji nije rezultat difuznog prosvjeda. Čak tri četvrtine pristaša (77 posto) kažu da je AfD blizu (57 posto) ili vrlo blizu (20 posto) njihovim političkim idejama.
Sve ostale stranke do sada su kategorički odbijale suradnju s Alternativom za Njemačku – ali samo 43 posto građana je tog mišljenja. Trećina je otvorena za odlučivanje od slučaja do slučaja, a 17 posto smatra da bi bilo dobro kada bi ta stranka sudjelovala u vlasti. Među simpatizerima Alternative za Njemačku tog je mišljenja čak 60 posto ispitanika.
AfD najviše profitira od nezadovoljstva građana aktualnom vlašću: 23 posto ispitanika je zadovoljno radom Vlade, što je tri posto više nego na najnižoj točki od 20 posto prošlog mjeseca. Tri četvrtine ispitanika (75 posto, 4 posto manje nego u lipnju) imaju negativan stav prema učinku njemačke Vlade.
Velika nesigurnost
Rad Vlade ne oduševljava baš sve ni u redovima vladajućih stranaka. Kod socijaldemokrata i Zelenih postoji otprilike isti broj onih koji su zadovoljni i onih koji nisu, a pristaše liberala se odavno većinski izjašnjavaju kritički.
Anketa je, prema tumačenju istraživača javnog mnijenja, pokazala duboku nesigurnost njemačkog stanovništva. Atmosfera se donekle popravila u odnosu na prošlu jesen, ali još uvijek 77 posto ispitanika smatra da je situacija u Njemačkoj uznemirujuća. Tek 18 posto građana smatraju da postoje razlozi za optimizam.
Za svakog petog ispitanika razlog za uznemirenost je povećanje cijena i promijene klime, kao i politička i energetska reakcija na to. Odmah iza toga je kao razlog uznemirenosti navedeno doseljavanje u Njemačku. Šesnaest posto građana brine zbog rata u Ukrajini, a 15 posto zbog jačanja Alternative za Njemačku i mogućeg skretanja zemlje udesno. Jedanaest posto građana zabrinuto je zbog aktualne ekonomske situacije.
Zaštita klime zabranama – to nije popularno
Svaki četvrti ispitanik (25 posto) navodi da je kritički orijentiran prema postojećem stanju u Njemačkoj zbog razočaravajućeg djelovanja politike i vlade. Kritika se najviše usmjerila prema Zelenima. Dok je njihovim radom u jesen 2022. bilo zadovoljno 34 posto građana koji su sudjelovali u anketi, sada taj postotak iznosi svega 20. Najveću zamjerku građani upućuju Zelenima zbog načina i brzine kojima žele provesti svoju politiku zaštite klime. Najmanji broj građana odobrava zabrane na tom području. Samo u redovima pristaša socijaldemokrata i Zelenih postoji većina za tako nešto.
Brojni građani su s ljutnjom i frustracijom reagirali na ideju da se od 1. siječnja 2024. zabrani grijanje na plin i naftu. Doduše, Vlada je preradila nacrt zakona i ublažila ga, ali taj projekt ostaje sporan. Te mjere su za 45 posto ispitanika otišle predaleko, dok 35 posto smatra da su primjerene. Deset posto ispitanika smatra da su mjere preblage.
Vlada je zapravo htjela da Bundestag usvoji zakon prije ljetne stanke, ali Savezni ustavni sud je zaustavio proceduru. Zastupnici moraju dobiti više vremena za analizu i raspravu o zakonu, koji će se ponovo naći pred zastupnicima u rujnu. Ta tema, dakle, ostaje otvorena.
Foto: Hina