Češka je odlučila da će od 2026. godine uvesti otkup PET boca i limenki, a glavni kritičari tog sustava već danima upozoravaju kako otkup boca donosi više problema nego koristi, što pokušavaju dokazati upravo na primjeru Hrvatske.

“Kako to ne raditi. Česi popisuju sve probleme s povratom ambalaže u Hrvatskoj” naslov je na češkom portalu iDnes čiji su novinari razgovarali s Česima koji godinama ljetuju u Hrvatskoj kako bi od njih doznali sva njihova loša iskustva u vezi s povratom PET ambalaže, a za koje se boje da bi se uskoro mogla preslikati i na njihovu zemlju, prenosi Jutarnji list.

Gužve pred aparatima za povrat ambalaže, profesionalni sakupljači koji čovjeka žele onemogućiti u povratu, zatrpane trgovine koje tijekom sezone ne mogu više prikupljati boce – sve su to prizori koji Čehe proganjaju s odmora u Hrvatskoj, a svoja su iskustva ovih dana rado podijelili za novine.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Utjecajni novinar Večernjeg lista: Dragan Primorac je politički nepismen i nesposoban. Ali simpatizeri HDZ-a imaju za koga glasati. Ona briljira

“Tjedan dana smo sakupljali ambalažu, a onda smo shvatili da je ne možemo vratiti u lokalnoj trgovini, nego moramo ići u neki od velikih lanaca, što je jedan od načina kako Hrvatska udaljuje potrošača od malih trgovina”, rekao je čelnik tvrtke Incomer Tomáš Šalamon, dodavši kako je na kraju s ambalažom doista otišao u neki od većih lanaca, ali ni tamo nije uspio vratiti boce.

“U Kauflandu je red za povrat ambalaže bio takav da smo procijenili kako ćemo čekati najmanje 20 minuta, pa smo ambalažu radije dali beskućnicima”, kazao je Šalamon.

Čeh Martin, koji s obitelji ljetuje u Hrvatskoj već 20 godina, ispričao je kako je ove godine ljetovao na potezu između Baške Vode i Brela i shvatio da je prikupljanje boca u Hrvatskoj određenim skupinama biznis te da je zbog velikog broja takvih ljudi praktički nemoguće doći na red za povrat ambalaže.

“Dođeš vratiti boce i onda vidiš da je ispred tebe pet automobila prepunih vreća s bocama. Kad te ti ljudi spaze, dođu te nagovarati da ne čekaš, da ionako nećeš dobiti puno novca i da bi bilo najbolje da njima predaš boce. Najčešće to i napraviš jer ti se ne da time baviti”, rekao je Martin.

Dodatno ga je ove godine razljutilo kad je shvatio da više nema dostupnih žutih kontejnera za plastiku, kao prijašnjih godina, nego si ih prisiljen nositi sa sobom pa ih je obitelj ove godine naprosto bacila s miješanim otpadom.

Radek, koji radi na otoku Pagu, za iDnes je rekao da Hrvatska definitivno nije zemlja od koje bi trebalo preslikati sustav prikupljanja PET ambalaže.

Osim dugačkih redova u kojima treba dugo čekati na povrat, kaže i da je očiti problem logistika zbog čega se nerijetko dogodi da trgovina ne može preuzeti boce.

“Ove godine u Plodinama su nam objasnili kako tvrtka koja treba preuzimati ambalažu nije uspjela nabaviti radnu snagu i više ne odnosi boce”, šokirao se.

Da postoje problemi s prikupljanjem ambalaže u Hrvatskoj, Česima je potvrdio i Lidl.

“Tijekom turističke sezone susrećemo se s izrazito velikim porastom povrata ambalaže, posebno u većim turističkim centrima, zbog čega povremeno imamo teškoća u prikupu ambalaže jer nam nedostaje skladišnog prostora”, poručili su iz Lidla te dodali da su na određenim lokacijama unajmljivali dodatne prostore za skladištenje ambalaže, no i dalje je bilo problema zbog tvrtki koje su trebale obaviti odvoz boca.

Radek je ispričao kako je jednom odlučio da se neće dati otjerati iz lokalne trgovine u kojoj su mu rekli da ne primaju boce i nakon što je deset minuta prodavačicu gnjavio da uzme njegovu vreću, ona je to na kraju i napravila te mu ručno ispisala iznos za povrat na blagajni.

Kao jedan od razloga zašto povrat u Hrvatskoj ne funkcionira, Radek je istaknuo izrazito nisku cijenu za povrat, samo 0,07 eura, što je prilično nemotivirajuće.