Dok se u utorak ujutro žurno vraćao u Washington, Donald Trump je odbacio procjenu dužnosnice koju je osobno imenovao da mu prenosi informacije iz 18 američkih obavještajnih agencija.
“Ne zanima me što je rekla,” rekao je Trump. “Mislim da su bili vrlo blizu tome da ga naprave.”

Trumpova procjena stavila ga je na istu liniju s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji upozorava da iranski „neposredni“ planovi za proizvodnju nuklearnog oružja zahtijevaju preventivni napad Izraela – i, nada se, Sjedinjenih Država – kako bi se trajno zatvorio iranski program obogaćivanja uranija.

To je ujedno izoliralo Trumpovu šeficu obavještajne službe, koju je imenovao upravo zbog njezinog skepticizma prema prijašnjim američkim intervencijama na Bliskom istoku, ali i prema široj obavještajnoj zajednici koju je opisivao kao „duboku državu“.

Gabbard je pokušala ublažiti sukob s Trumpom, rekavši za CNN da je Trump „govorio isto što sam i ja rekla u svojoj godišnjoj procjeni prijetnji u ožujku. Nažalost, previše ljudi u medijima zapravo ne želi pročitati što sam rekla.“

Ali kako Trumpova administracija sada izgleda bliže nego ikad prije napadu na Iran, Gabbard je isključena iz ključnih procesa donošenja odluka, a njezine procjene da Iran nije blizu izradi nuklearnog oružja postale su izrazito nezgodne za administraciju koja razmatra preventivni napad, piše Guardian.

„BEZUVJETNA KAPITULACIJA!“, napisao je Trump u objavi na društvenim mrežama u utorak. SAD je poslao još jednu grupu nosača zrakoplova, KC-135 tankere za punjenje gorivom u zraku i dodatne borbene zrakoplove u regiju. Ti resursi poslani su kako bi Trump imao „više opcija“ za izravnu intervenciju u sukobu, izvještavaju američki mediji.

Procjene o iranskom vremenu potrebnom za izradu nuklearnog oružja detaljno će se analizirati ako SAD krene u napad koji bi mogao otvoriti novi vanjskopolitički sukob i potencijalno preoblikovati Bliski istok, ali i redefinirati Trumpov mandat koji je trebao završiti američku eru „vječnih ratova“.

Izrael je prošlog tjedna pokrenuo zračne napade nakon što je Međunarodna agencija za atomsku energiju objavila izvješće u kojem se navodi da je Iran po prvi put u 20 godina prekršio svoje obveze o neširenju nuklearnog oružja te da je obogatio dovoljno uranija blizu razine za oružje da bi potencijalno mogao izraditi devet nuklearnih bombi.

General Michael Erik Kurilla, zapovjednik Središnjeg zapovjedništva SAD-a koji se snažno zalaže za oštriji pristup Iranu, rekao je prošlog tjedna pred Odborom za oružane snage Zastupničkog doma da bi Iran mogao imati dovoljno obogaćenog uranija za „do 10 nuklearnih bombi u tri tjedna.“

No izvješće CNN-a objavljeno u utorak dovelo je tu tvrdnju u pitanje. Četiri izvora upoznata s američkom obavještajnom procjenom rekla su da Iran „ne razvija aktivno nuklearno oružje“ te da je zemlja „udaljena do tri godine od mogućnosti da proizvede i isporuči oružje do cilja po svom izboru“.

Skepticizam prema iranskom potencijalu za izradu nuklearnog oružja odražava se i u sve većem udaljavanju Gabbard od Trumpovog najužeg kruga. U Trumpovoj administraciji osobe često predstavljaju politiku, a oni s nepopularnim stavovima nađu se „izvana, gledajući unutra“.

Trump je prošle nedjelje održao sastanak o sigurnosnoj politici sa svim najvišim članovima svog kabineta. Gabbard nije bila prisutna. Njezina odsutnost protumačena je kao znak da se američka politika okreće u smjeru konfrontacije s Iranom.

„Zašto Gabbard nije bila pozvana na cjelodnevni sastanak u Camp Davidu?“, upitao je Steve Bannon, član izolacionističkog Maga krila Trumpove politike koje se protivi izravnom napadu na Iran.
„Znaš ti zašto,“ odgovorio je Tucker Carlson, utjecajni komentator iz Trumpove koalicije America First koji je oštro kritizirao „ratnohuškače“ u administraciji, uključujući i popularne voditelje Fox Newsa poput Marka Levina.

Nekoliko dana nakon sastanka u Camp Davidu, Gabbard je objavila neobičan video u kojem je upozorila na prijetnju nuklearnog rata, rekavši da je to „stvarnost onoga što je na kocki, s čime se sada suočavamo.“

„Jer kako danas stojimo, bliži nego ikad prije rubu nuklearne anihilacije, politička elita i ratnohuškači nepromišljeno potiču strah i napetosti između nuklearnih sila,“ izjavila je.

Ti komentari mogli su se odnositi i na američko sudjelovanje u sukobu između Rusije i Ukrajine. No upravo s Iranom američka politika sada izgleda kao da se ubrzano mijenja, a otvoreni protivnici stranih intervencija počinju se prilagođavati kako ne bi izgubili utjecaj unutar Trumpove administracije.

„Trump možda zaključi da mora poduzeti daljnje mjere kako bi zaustavio iransko obogaćivanje,“ rekao je potpredsjednik JD Vance, koji je javno pozivao SAD da izbjegne skupe strane intervencije, ali je bio suzdržan kada je riječ o Iranu.
„Ta odluka u konačnici pripada predsjedniku.“

„Ali vjerujem da je predsjednik zaslužio određeno povjerenje u ovom pitanju,“ dodao je. „I nakon što sam to promatrao izbliza i osobno, mogu vas uvjeriti da ga zanima jedino korištenje američke vojske za ostvarenje ciljeva američkog naroda. Što god da učini – to mu je u fokusu.“