Srbija je, po gospodarskim pokazateljima, imala iznimno tešku godinu, ali će je završiti bolje nego li su prognozirale međunarodne financijske institucije na početku krize, ocjena je ekonomskog biltena “Mjesečne analize i trendovi” (MAT) na početku 2021.

Pad srpske ekonomije u 2020. godini pandemije koronavirusa bit će oko jedan posto, što je najmanji pad BDP-a u Europi, ocijenio je urednik MAT-a Ivan Nikolić.

On je za portal Biznis.rs ocijenio da su ti rezultati posljedica izdašnog paketa pomoći Vlade Srbije za suzbijanje negativnih učinaka pandemije, ali i činjenice da je srpska ekonomija ušla u krizu s visokim gospodarskim rastom, suficitom u proračunu te je i drugu godinu zaredom poljoprivreda ostvarila dobar rezultat.

Vlada Srbije tijekom 2020. je kroz više paketa pomoći gospodarstvu, poglavito malim i srednjim poduzećima, izdvojila više od 5,1 milijardu eura, izjavio je koncem prošle godine ministar financija Siniša Mali.

Nikolić drži da je paket mjera Vlade Srbije “bio obilat” i da je odgovarao ekonomskom potencijalu domaće ekonomije.

Ta pomoć od oko 12,7 posto BDP-a je, po Nikolićevoj ocjeni, bila najveća u regiji – ispod Srbije po pomoći države u suzbijanju negativnih posljedica korona krize bile su i zemlje regije koje su u EU, poput Rumunjske, Bugarske, Hrvatske, te Češke i Latvije.

Govoreći o tome kakva će biti  ekonomska 2021. godina, stručnjaci sugeriraju da je za Srbiju veoma važno da održi visoku razinu izravnih inozemnih ulaganja.

Ističu činjenicu da je Srbija, unatoč koronakrizi, završila 2020. godinu s oko 2,8 milijardi eura investicija, što je više od 60 posto ukupnih investicija na području Zapadnog Balkana.

Procjene ekonomskih stručnjaka su da bi se Srbija, ne bude li dodatnih gospodarskih lomova, koncem 2021. mogla vratiti na razinu prije krize.

Prema nedavno provedenoj anketi, sedam analitičara predvidjelo je da bi u prosjeku pad hrvatskog  gospodarstva u cijeloj 2020. mogao iznositi 9,2 posto. Njihove procjene pada kreću se u rasponu od 8 do 10 posto. Ostvare li se te procjene, pad gospodarstva u ovoj godini bio bi veći nego na početku financijske krize 2009. godine, kada je BDP potonuo za dosad rekordnih 7,4 posto.

Foto: Tanjug/Hina