Ursula von der Leyen u četvrtak je dobila potporu Europskog parlamenta za još jedan mandat na čelu Europske komisije iako je presuda suda EU-a dan ranije u pitanje dovela podršku dovoljnog broja eurozastupnika.

Aktualna čelnica izvršnog tijela EU-a dobila je 401 glas u prvom krugu tajnog glasanja na plenarnoj sjednici novog saziva parlamenta u Strasbourgu. Bilo joj je potrebno 360 glasova od 719 zastupnika koji su aktivirali mandat. Europski parlament će u 10. sazivu imati 720 zastupnika. U četvrtak je glasalo 707 zastupnika, a 284 je bilo protiv imenovanja njemačke pučanke na čelo Komisije.

Na putu prema novom mandatu od pet godina Von der Leyen uspješno je prošla prvu stepenicu krajem lipnja kada je dobila potporu Europskog vijeća, te joj je preostalo da pridobije natpolovičnu većinu zastupnika.

S obzirom da grupacije centra u EP-u raspolažu s dovoljnim brojem glasova očekivalo se da će von der Leyen dobiti natpolovičnu potporu i uz određeni postotak onih koji ne glasaju u skladu s većinom u svojim skupinama. Moguću podršku njemačkoj demokršćanski nisu isključivali ni Zeleni koji imaju 53 zastupnika niti desni Europski konzervativci i reformisti (ECR) sa 78 zastupnika. Zeleni su, po izvješćima medija, na kraju odlučili podržati von der Leyen.

No presuda suda EU-a od srijede da njezina Komisija nije bila dovoljno transparentna u nabavi cjepiva tijekom pandemije covida-19 njezin je izbor učinio neizvjesnijim.

Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavi cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.

Opći sud EU-a u srijedu je presudio da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora tako što je ‘zacrnila’ dijelove ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva.

Von der Leyen je, međutim, očito pomogla činjenica da bi u slučaju da ne bude izabrana u institucijama EU-a nastala kaotična situacija, pored mađarskog predsjedanja koje već izaziva sporove.

U slučaju da nije dobila potporu parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata, samit europskih čelnika bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u parlamentu.

Reagirajući na odluku suda, Komisija je istaknula kako su “presude Općeg suda su u pogledu većine zahtjeva u skladu s odlukama Komisije” te da je sud potvrdio da je imala pravo omogućiti djelomičan pristup.

Tužba je prihvaćena u samo dvije točke, odnosno da je Komisija trebala pružiti dodatne objašnjena za odbijanje pristupa određenim odredbama ugovora te da je trebala dostaviti osobne podatke članova pregovaračkih timova , napominje Komisija opravdajući svoj postupak time je da je bilo teško postići ravnotežu između prava javnosti na informaciju i pravnih zahtjeva koji su proizlazili iz samih ugovora.

Oni koji opravdavaju postupak Komisije ističu kakoa su se ti ugovori sklapali u izvanrendim okolnostima širenja covida-19 kada je prioritet bio što prije osigurati cjepiva za građane EU_a.

Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.

Von der Leyen zadovoljila očekivanja političkog centra

Von der Leyen se prije glasovanja obratila zastupnicima u Europskom parlamentu a govor je u velikoj mjeri posvetila sigurnosti i konkurentnosti kontinenta.

U svom prijedlogu programa najavila je „Komisiju investicija”. Na prvoj plenarnoj sjednici novog saziva Europskog parlamenta u Strasbourgu naglasila je da europska konkurentnost treba „veliki poticaj”, te da je potrebno manje birokracije i „mikroupravljanja” kako bi se poslovanje olakšalo.

Najavila je i nastavak zelene tranzicije EU-a  prema čistim energentima, poput vodika, i politika zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena.

Drugi naglasak stavila je na sigurnost kontinenta, pozivajući na formiranje europske obrambene unije. Kazala je kako europske države premalo ulažu u svoju obranu te kako pritom njihova sigurnost previše ovisi o drugima, misleći pritom na Sjedinjene Države.

U svom dugom obraćanju dotaknula se niza tema poput ekonomske nejednakosti, epidemije mentalnih bolesti i umjetne inteligencije. Istaknula je i nužnost ostvarivanja istinske ravnopravnosti žena i muškaraca, počevši od primanja i mirovina.

Govor i obećanja je morala pažljivo balansirati i očito je zadovoljila očekivanja tri centristička kluba i Zelenih. ECR je svojim zastupnicima prepustio da glasaju svaki u skladu sa svojim “nacionalnim interesima”. 

Čelnica Komisije nakon glasovanja u Europskom parlamentu može započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put, 2019. tražila je od država članica da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.

Njemačka demokršćanka Ursula von der Leyen političarka je s bogatim iskustvom na čelu nekoliko njemačkih ministarstava, a rođena je u političkoj obitelji: njezin otac je bio poznati političar Ernst Albrecht. Na čelu Komisije je od 2019. godine

Rođena je u Bruxellesu,  gdje je njezin otac, kasniji premijer savezne pokrajine Donja Saska Ernst Albrecht, obnašao visoke funkcije u Europskoj ekonomskoj zajednici i Europskoj zajednici, pretečama Europske unije. Von der Leyen je u Bruxellesu provela prvih 13 godina svog života.

Podsjetimo, Sud Europske unije u srijedu je presudio da Europska komisija (EK) nije bila dovoljno transparentna oko nabavke cjepiva protiv covida-19.

Europarlamentarci i građani, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, zatražili su od Komisije da objavi ugovore o nabavci cjepiva, no izvršno tijelo EU-a objavilo je samo cenzuriranu verziju, zbog čega je pokrenut proces na sudu.

Presuda suda u Luksemburgu udarac je za predsjednicu EK-a Ursulu von der Leyen čije je djelovanje tijekom nabavke cjepiva pod okom javnosti, posebice zbog odbijanja Komisije da objavi poruke koje je razmijenila sa šefom Pfizera Albertom Bourlom.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Legendarni Blaž Slišković otvoreno progovorio zašto se ljuti na jednog Vatrenog: A dobro zna da sam ga “gurao”. A znate li što mi je nudio Džajić?

Politico je krajem prošle godine izvijestio da je najmanje 215 milijuna doza cjepiva protiv covida-19 za europske građane uništeno, što je porezne obveznike koštalo najmanje četiri milijarde eura. Taj medij upozorava kako je ta cifra vjerojatno podcijenjena.

Politico piše da je EU od početka pandemije krajem 2020. naručila oko 1,5 milijardi doza cjepiva, oko tri za svakog europskog građanina.

Financial Times u kolovozu 2021. izvijestio je pak da je Pfizer uslijed pandemije povisio cijenu svog cjepiva za četvrtinu.

Von der Leyen u četvrtak treba osvojiti podršku većine zastupnika unutar Europskog parlamenta kako bi ostala na čelu Europske komisije nakon isteka aktualnog mandata kasnije u godini.

Opći sud EU-a u srijedu je presudio, u dva odvojena slučaja koji nisu izravno povezani s dopisivanjem predsjednice EK-a i čelnika Pfizera, da Komisija nije pružila adekvatan razlog za cenzuru dijelova ugovora.

Primjerice, ‘zacrnjeni’ su dijelovi ugovora koji se tiču odšteta farmaceutskih tvrtki u slučaju neispravnosti cjepiva. Komisija sad ima dva mjeseca i deset dana da se žali na odluku.

Podsjetimo, prije nekoliko mjeseci mediji su objavili da Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) istražuje prepisku između šefice Europske komisije Ursule von der Leyen i čelnika farmaceutske kompanije Pfizer, Alberta Bourle.

Istražitelji iz Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) posljednjih su mjeseci preuzeli istragu od belgijskih tužitelja, koji su istraživali von der Leyen zbog ‘uplitanja u javne poslove, uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa’, stoji u pravnim dokumentima u koje su uvid imali Politico i glasnogovornik tužiteljstva u Liègeu. Iako tužitelji EPPO-a istražuju potencijalna kaznena djela, u vezi s tim slučajem još uvijek nitko nije optužen, javlja Jutarnji list.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Malo mlađi od Manolića: Poznati komunistički funkcionar danas slavi stoti rođendan. Zašto nikada ne govori o svom radu za zloglasne Titove tajne službe

Istragu su prvotno otvorile belgijske vlasti u gradu Liègeu početkom 2023., nakon kaznene prijave koju je podnio lokalni lobist Frédéric Baldan. Kasnije su mu se pridružile mađarska i poljska vlada, iako je potonja u procesu povlačenja svoje žalbe nakon izborne pobjede proeuropske vlade koju vodi Donald Tusk, rekao je glasnogovornik poljske vlade za Politico. Činjenica da je EPPO od belgijskih organa preuzeo slučaj cijelom skandalu daje još ozbiljniju notu, zbog koje bi pod povećalo europskih istražitelja mogla doći i čitava Komisija, i to uoči predstojećih izbora za Europski parlament na kojima aktualna šefica želi osigurati još jedan mandat na čelu EU.

Europska komisija do sad je uporno izbjegavala davati ikakve službene informacije o slučaju, a medijima nije formalno potvrdila čak ni samo postojanje sporne prepiske između Ursule von der Leyen i Bourlea. Dogovor o dostavi Pfizerovih cjepiva procijenjene vrijednosti od 20 milijardi dolara,  bio je interpretiran kao jedan od najvećih trijumfa Ursule von der Leyen. Međutim, u međuvremenu se ispostavilo kako je narudžba bila nerealno velika, zbog čega se vrijednost ‘propalih’ doza procjenjuje na 4 milijardi eura.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen optužena je za ‘loše upravljanje’ od strane europskog nadzornog tijela, nakon što je Komisija odbila objaviti SMS poruke poslane glavnom izvršnom direktoru Pfizera tijekom nabavke 1,8 milijardi doza cjepiva protiv koronavirusa.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Vedrana Rudan napala Mirjanu Hrgu: Može li gluplje?

Podsjetimo, predsjednica EK javno je priznala da je razmjenjivala privatne poruke s Albertom Bourlom o pokušaju da se ubrza uvođenje cjepiva EU, javlja Jutarnji list. U rješenju koje je donijela europska pravobraniteljica Emily O’Reilly suradnici Ursule von der Leyen našli su se na meti kritika jer su odbili objaviti SMS poruke koje je njihova šefica razmjenjivala s čelnikom farmaceutskog diva, piše Telegraph.

Naime, u dogovoru vrijednom 35 milijardi eura, za koji se šefica Komisije hvalila da ga je osobno ispregovarala, cijena svakog pojedinačnog cjepiva porasla je sa 15,50 na 19,50 eura. Komisija je u početku tvrdila da nije ‘identificirala’ nijednu SMS poruku upućenu Albertu Bourli. No, istraga je otkrila da je ured šefice Komisije zapravo odbacio zahtjeve europarlamentaraca i novinara koji su zatražili objavu poruka, tvrdeći da su izbrisane.

Pravobraniteljica je u svome rješenju navela da ponašanje Komisije nije u duhu razine zakona o transparentnosti EU, pod koju potpadaju i tekstualne poruke koje šalju dužnosnici.

– Nije se ni pokušalo utvrditi postoje li ikakve tekstualne poruke. To je ispod razumnih očekivanja o transparentnosti i administrativnim standardima u Komisiji, istaknula je O’Reilly.

– Ne moraju se arhivirati sve tekstualne poruke, ali tekstualne poruke jasno potpadaju pod zakon o transparentnosti EU i stoga bi relevantne tekstualne poruke trebale biti dokumentirane. Ako se tekstualne poruke tiču ​​politika i odluka EU, treba ih tretirati kao dokumente EU-a, zaključila je O’Reilly. Komisiji je, prema neobvezujućem rješenju nadzornog tijela o ‘lošem upravljanju’, naloženo da ponovi potragu za SMS porukama.

Rješenje je izazvalo oštre kritike upućene prema von der Leyen, uključujući pozive na njezinu ostavku od strane nekih europarlamentaraca.

Nizozemska europarlamentarka Sophie in ‘t Veld optužila je Komisiju da je pod vodstvom von der Leyen postala manje transparentna.

– U demokraciji transparentnost je kamen temeljac svakog odnosa između izvršne i zakonodavne vlasti koja provjerava moć izvršne vlasti. Europska komisija postala je manje transparentna, manje odgovorna Europskom parlamentu i nesklonija europskoj demokraciji.

Rumunjski europarlamentarac Cristian Terhes pozvao je na njezinu ostavku.

– Transparentnost, zajedno s poštivanjem temeljnih prava pojedinca, ono je što čini razliku između demokracije i tiranije. Ponašanje Ursule von der Leyen je antidemokratsko, antieuropskih vrijednosti i dokazuje odlučan nedostatak transparentnosti. To je tiransko ponašanje i mora odmah dati ostavku.

Inače, Ursuli von der Leyen ovo nije prva SMS afera. Naime, dok je bila ministrica obrane u Njemačkoj optužena je zbog izbrisanih SMS poruka usred istrage o sumnjivim višemilijunskim ugovorima za usluge vanjskih konzultanta koje je nadzirala.