Izbor Webera prilično neizvjestan: Odustaje li Merkel od Bavarca kojeg podržava i Plenković?

Izbor Webera prilično neizvjestan: Odustaje li Merkel od Bavarca kojeg podržava i Plenković?

Do 20. lipnja trebalo bi postići suglasje oko novog predsjednika Europske komisije, neformalne vlade Europske unije. Tada počinje novi summit Europskog vijeća, tijela koje čine čelnici država članica, na kojem bi trebala biti donesena odluka o nasljedniku Jean-Claude Junckera.

Novi predsjednik najprije treba dobiti zeleno svijetlo od Vijeća i to tako da da za njegov izbor treba biti najmanje 21 od 28 zemalja članica s najmanje 65 posto stanovništva Unije. Tek kada prođe tu stepenicu, novi čelnik Komisije ide na potvrdu u Europski parlament. Tamo mu treba natpolovična većina glasova, dakle, najmanje 376 od 751 zastupnika.

No, ako se potreban broj čelnika država na Vijeću o tome dogovori, izbori u EU parlamentu, bili bi samo formalnost. Kako trenutno stvari stoje, do toga je još dug put. Posljedica je to novog odnosa snaga u Europskom parlamentu u kojem je nakon nedavnih izbora, iako su i dalje najbrojniji, manje pučana ali i socijalista (ili socijaldemokrata) nego u sadašnjem sazivu, dok je više liberala i zelenih (točnije, pučani imaju 180, socijalisti, 135, liberali 109, a zeleni 69).

Webera, vodećeg (spitzen) kandidata Europske pučke stranke za Junckerova nasljednika, dosad je ustrajno favorizirala njemačka kancelarka Angela Merkel, i još osam vođa država iz redova pučana, među kojima je i Hrvatska. Protiv njega je, međutim, mađarski čelnik Viktor Orban koji je i dalje u EPP-u iako je njegova stranka Fidesz suspendirana zbog kampanje koju je vodio protiv Bruxellesa.

U Vijeću je i devet liberalnih vođa čiji je svojevrsni glasnogovornik postao francuski predsjednik Emmanuel Macron. Iako ne govori izravno protiv Webera, jasno je da ga ne podržava te sada traži da se promijeni sustav biranja tako da se proširi krug osoba od kojih se može izabrati predsjednik Europske komisije kao i da ne bude samo po jedan kandidat, a sve uz obrazloženje da se izaberu „najbolji ljudi“.

Trenutno to može postati samo netko od onih koje su različite političke opcije istaknule kao svoje vodeće kandidate. Macron kaže da se treba birati i izvan tog kruga. Spominje neke svoje favorite, među ostalim, Michelea Barniera, koji je bio glavni pregovarač EU-a za Brexit, a inače je pučanin i Francuz. Uz to, govori i da se najprije treba dogovoriti o sadržaju onoga što bi budući čelnik europske vlade trebao provoditi, a tek potom raspravljati o izboru osobe koja bi to mogla biti. Macrona su u tome podruprli Nizozemci (‘najprije sadržaj, pa onda osobe’, poručio je tamošnji premijer Rutte), dok je austrijska prijelazna vlada stala iza prijedloga Angele Merkel.

No, ni Merkel, kako prenose neki mediji, nije u zadnje vrijeme više toliko čvrsto uz Webera. Navodno bi ga pristala ‘žrtvovati’ u ime nekih „viših europskih rješenja“. Ni Macron ne inzistira na Barnieru. Više ga je kao pučanina ubacio u igru kako Weber ne bi prošao. Navodno je njegove simpatije pobrala Margrethe Vestager, vodeća kandidatkinja liberala inače danska povjerenica za tržišno natjecanje u Europskoj komisiji.

Socijalisti pak imaju svog kandidata Fransa Timmermansa, bivšeg nizozemskog ministra vanjskih poslova i trenutno prvog potpredsjednika Europske komisije. Taj profesor francuskog jezika i književnosti navodno je u debatama ostavio bolji utisak u odnosu na protukandidate iz drugih grupacija. Međutim, u Vijeću je samo pet šefova vlada te političke opcije.

Weberu, inženjeru iz Bavarske, koji je bio vođa kluba EPP-a u EU parlamentu se kao nedostatak uzima to što nema državničkog iskustva jer je većinu svog radnog vijeka proveo uglavnom kao zastupnik, a nikada nije bio na izvršnim funkcijama, dakle, ni premijer, ni ministar. No, šef Europske komisije je samo jedna od funkcija koju treba popuniti.

Odlaze i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani kao i europska povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini. I Margio Draghi, čelnik Europske središnje banke također treba nasljednika jer mu na jesen istječe mandat. U takvim okolnostima, ne treba isključiti ni političku trgovinu što će možda presuditi i pri izboru šefa Komisije.
Kako je ostalo još malo vremena do spomenutog summita, sve strane, pa tako i pučani, imenovali su svoje pregovarače (to su Andrej Plenković i latvijskog premijer Krisjanisa Karinsa ) koji će posredovati među grupacijama kako bi se postigao dogovor. Sa summita 21. i 22. lipnja trebalo bi se izići s usuglašenim imenima.

Bit će zanimljivo vidjeti tko će na kraju biti izabran, odnosno, čija će opcija pobijediti. Ona Angele Merkel, pučanke i kancelarke u odlasku, koja se po isteku mandata sredinom 2021. više ne namjerava baviti politikom, a bila je percipirana kao ona koja u ime Europe donosi ključne odluke. Ili ona Emmanuela Macrona, liberala i francuskog predsjednika koji silno želi biti prepoznat kao vođa, kako ju naziva, nove Europe, ali mu pritom u prilog ne idu ni rezultati nedavnih izbora za Europski parlament koje je njegova stranka izgubila od Marine Le Pen.

Treba dodati i da će ta nova Komisija, odnosno, europska vlada, voditi Uniju u sljedećih pet godina u kojoj, po svemu sudeći, od kraja listopada ove godine više neće biti Velike Britanije.

Foto: Lana Slivar Dominić/Hina

Facebook Comments