U Podčasničkoj školi kopnene vojske u saskom gradu Delitzsch obučava se nova generacija vojnih lidera njemačke vojske (Bundeswera). Podčasnici i narednici tamo uče osnove nacionalne i savezničke obrane. 30. siječnja, pred oko 200 vojnika i vojnikinja, govorio je jedan neobičan gost: zamjenik vojnog atašea njemačkog veleposlanstva u Kijevu koji je održao predavanje o iskustvima Ukrajine u borbi protiv ruskih snaga.
Diplomat Bundeswehra prenio je svoja saznanja o ruskoj taktici, govorio o „nezamislivom žrtvovanju” ruskih vojnika, sveprisutnom ratovanju dronovima i izazovima u logistici i sanitetskoj službi na ukrajinskoj fronti. Posebno otvoreno i neuobičajeno nediplomatski govorio je i o ukrajinskim iskustvima s njemačkim vojnim naoružanjem. To proizlazi iz povjerljivog zapisnika predavanja, u koji su imali uvid WDR, NDR i SZ (Westdeutscher Rundfunk, Norddeutscher Rundfunk i Süddeutsche Zeitung) – dokument koji nije namijenjen javnosti. U dokumentu se govori o osam sustava naoružanja koje je Njemačka isporučila Ukrajini, piše DW.
MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bila je neoprezna i ljutita: Je li Sandra Benčić svojim izjavam dodatno utopila Milu Kekina
Na primjer, samohodna oklopna haubica 2000 ima „toliko visoku tehničku osjetljivost da je njezina upotrebljivost u ratu ozbiljno dovedena u pitanje”. Tenku Leopard 1A5 priznaje se „pouzdanost“, ali zbog slabe oklopne zaštite često se koristi samo kao pomoćna artiljerija. Kod novijeg modela Leopard 2A6, održavanje je složeno i popravke na terenu su često nemoguće. Sustav protuzračne obrane IRIS-T je efikasan, ali je cijena streljiva previsoka, a količine nedovoljne. Sustav PATRIOT jeste „odličan sustav“, ali „neupotrebljiv za borbenu upotrebu jer su nosači zastarjeli i proizvođač više ne isporučuje rezervne dijelove“, prenosi Večernji list.
Prema zapisniku, zaključak vojnog atašea je prilično razočaravajući: „Gotovo nijedno njemačko teško vojno naoružanje nije bez nekih ograničenja spremno za rat“. Komplicirana oprema ostaje neiskorištena, jer „moderna i kompleksna oprema ima nizak operativni potencijal ako je postrojba ne može popraviti na licu mjesta”.
Što znači ovako jasan zaključak za njemačke vojne planove? Utječu li iskustva iz rata u Ukrajini dovoljno brzo na planiranje novih nabavki i razvoj oružja za Bundeswehr? Glasnogovornik Ministarstva obrane nije želio komentirati interni dokument. Rekao je samo da je stalna komunikacija s ukrajinskom stranom u tijeku, kako o isporučenim sustavima, tako i o održavanju, rezervnim dijelovima i streljivu. Zastupnica Zelenih Sara Nanni izjavila je: „Potrebno je da se s Ukrajinom vodi partnerski dijalog o ovim manjkavostima i da se one uzmu u obzir kod buduće nabavke oružja“.
Iz izvora u Bundeswehru navodi se da je situacija u Ukrajini specifična: zbog raznovrsnosti zapadne opreme, ukrajinske trupe moraju puno improvizirati. Nedostaje im iskustva s tim sustavima, a obuka je često kratka. Također, oružje se koristi na drukčiji način nego što bi to Bundeswehr radio u ratu. Ali je očigledno: u Ukrajini se sada odvija praktičan test za oružane sustave koji su ranije korišteni samo u vježbama i koji su dizajnirani za starije scenarije, bez uzimanja u obzir, recimo, masovne upotrebe dronova. Pavlo Palisa, zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine, izjavio je za ARD: „Ovo je prilika za partnerske zemlje, uključujući Njemačku, da testiraju realne borbene kapacitete svoje opreme i da je prilagode modernom bojnom polju.”
To znači proizvoditi takve sustave naoružanja i opreme koji će biti relevantni kako na sadašnjem bojištu, tako i u bliskoj budućnosti, kaže Palisa. U Ukrajini je stanje loše, jer se isporuka oružja, održavanje i popravka organiziraju na različite načine od strane zemalja koje pružaju podršku. Na primjer, popravka oštećene ili neispravne teške vojne opreme i dalje predstavlja ogroman izazov.
Tenkovi, na primjer, ne mogu se popravljati u blizini fronte, prije svega zbog prijetnje od dronova. Postrojenja za popravku, tzv. „Repair Hub-ovi”, koje sada u Ukrajini vode i zapadne firme iz obrambene industrije, poput njemačkog Rheinmetalla, nalaze se na zapadu zemlje – daleko od linije fronte – ili u susjednim državama poput Poljske.
U krugovima Bundeswehra smatra se da bi se i Njemačka, u slučaju rata, mogla suočiti sa sličnim problemima kao Ukrajina: doduše, osnovni uvjeti za održavanje su znatno bolji i barem teorijski planovi pretpostavljaju kraće vrijeme za popravke, dovoljan broj rezervnih dijelova i nesmetanu logistiku. Ipak, realnost bi mogla vrlo brzo da izgleda drukčije, upozoravaju insajderi iz Bundeswehra – naročito u slučaju da ruski napad na Baltik izazove aktiviranje klauzule o kolektivnoj obrani i da jedinice Bundeswehra tamo budu morale krenuti u rat. Ni Rheinmetall, ni druge firme iz oblasti vojne industrije nisu se željele izjasniti na upit WDR-a, NDR-a i SZ-a o teškoćama u upotrebi tih sustava naoružanja.
Foto: Hina