Njemačka i Europa nemaju puno vremena da se spreme za mogući rat s Rusijom, kaže vojni povjesničar Sönke Neitzel za DW. On vjeruje da će Putin nastaviti testirati Zapad te da se Europa ne može oslanjati na SAD.

Sönke Neitzel, jedan od najpoznatijih vojnih povjesničara Njemačke, nedavno je podigao prašinu izjavom da bi dolazeće ljeto moglo biti posljednje ljeto mira u Europi. Da će, možda vrlo brzo, ruski predsjednik Vladimir Putin staviti na veliki test cijeli Zapad.

U razgovoru za DW Neitzel je najprije rekao da je govorio o najgorem scenariju: “Nitko ne može proreći budućnost. Ona je maglovita. Nitko zbilja ne zna što Putin hoće ili čini.“

Putinova računica

Kako kaže, američki predsjednik Donald Trump destruktivan je prema NATO-u dok istovremeno radi na negativnom mirovnom sporazumu u Ukrajini. “To oslobađa Putinove snage da rade druge stvari. A za jesen je u Bjelorusiji najavljena velika vojna vježba Zapad“, kaže on, podsjećajući da je “vojna vježba” iz 2021. zapravo bila raspoređivanje vojske za udar na Ukrajinu.

Njegov zaključak je da bi NATO, a posebno Njemačka, morali ubrzati jačanje obrane. Putin, kako kaže, neće čekati da NATO ojača prije nego što eventualno udari na neku članicu zapadnog vojnog saveza.

“Posebno u Njemačkoj mnogi misle: ‘Pa dobro, još imamo mir’. Ali ja kažem da nemamo. Nismo ni u ratu. Mi smo u nekom međustanju. I mislim da se trebamo spremiti i ubrzati”, dodaje Neitzel, prenosi Net.hr.

‘Ovo je sudar Zapada i Rusije’

On vjeruje da su ocjene da je Putin “lud” potpuno beskorisne. “Mislim da on ima vlastitu računicu. To za nas otežava stvari jer, ako hoćete, mi se vodimo drukčijom gramatikom. Međunarodno pravo, ne smiju se kršiti granice i tako dalje. Dok Putin ima drugi ratio.”

“Iz njegovog kuta, zemlja poput Ukrajine koja sve više i više postaje dio Zapada i razvija demokraciju postaje opasnost za njegov međunarodni poredak”, dodaje povjesničar.

Neitzel iz Putinovih govora iščitava staru rusku ideju o hegemoniji u Europi i protjerivanju američkog utjecaja. Ne radi se tu, kaže, samo u Donbasu u Ukrajini. “Ovo je sudar Zapada i Rusije”, navodi.

‘Razumno je da budemo spremni’

U Njemačkoj se pak o tome vode žive rasprave. Ima li u svemu i krivice NATO-a? Što činiti dalje? Kako spriječiti eventualni veliki sukob? To će biti glavni zadatak iduće vlade u Berlinu koju će predvoditi demokršćanin Friedrich Merz u koaliciji sa socijaldemokratima. Na pitanje što ta vlada u ovom pogledu treba učiniti, Neitzel kaže: “Zato što ne znamo šta donosi budućnost, mislim da je razumno da budemo spremni”.

“Europa od 2014. i invazije na Krim govori o jačanju svoje obrane. Beskrajne priče, priče i priče. Ursula von der Leyen i drugi. Te Europa treba biti jedinstvena te bla, bla, bla”, ocjenjuje Neitzel.

Malo toga je stvarno učinjeno, pa i u Njemačkoj, kako kaže. I to iako je 2022. godine određen specijalan dodatni proračun za opremanje njemačke vojske (Bundeswehr) težak sto milijardi eura.

“Ali, ako polazimo od toga da Europa treba biti u stanju braniti se, biti spremna na borbu, treba još mnogo toga učiniti. To treba biti fokus nove vlade”, dodaje vojni povjesničar.

Neitzel smatra da uloga njemačkog Bundeswehra u NATO-u i Europi treba biti prvenstveno ona kopnene vojske. “Mi smo tradicionalno kopnena sila. A drugi, Britanci i Francuzi, više mogu pridonijeti zračnim snagama i mornaricom i nuklearnom silom i specijalnim postrojbama.”

Prema njegovim riječima, njemačka vojska kao da je zaspala početkom 2000-ih godina. Potrebno je, smatra, mnogo moderne tehnike, dronova, obuka. A jedan od problema je spora birokracija koja koči modernizaciju.

Ako Rusi prijeđu most prema Estoniji…

“Veliki je ovo izazov za Zapad i Europljane, jer smo se jako oslanjali na Sjedinjene Države kod pitanja naše sigurnosti. A sada svjedočimo promjeni, novom kalibriranju arhitekture zapadne obrane. To traži neko vrijeme, jer je ovo sustav koji je trajao 75 godina”, navodi Neitzel.

Ishod je, kaže, neizvjestan. Teško je sada reći stoji li američki predsjednik Trump, recimo, iza članka 5. Ugovora o NATO-u. Taj članak predviđa da cijeli sjevernoatlantski savez odgovara na napad na bilo koju njegovu članicu.

“Dakle, najgori scenarij je da završimo u ratu s Rusijom. Ili da potpadnemo pod ruski pritisak i odbijemo se boriti. Ili najbolji scenarij – da u Ukrajini bude mir, da SAD ostane u Europi, da se Europljani naoružaju i da imamo dekadu mira”, nabraja sugovornik DW-a. Govoreći o mogućim scenarijima daljnjih ruskih napada, Neitzel je prilično siguran da će Putin dalje testirati Zapad “hibridnim ratom”, recimo uništavanjem podvodnih kablova u Baltičkom moru ili političkim podrivanjem.

“A možda dođe do situacije, ove jeseni ili kasnije, da ruske brigade prijeđu most u Narvi u Estoniji i kažu da je to sad ruski teritorij. Kakva je tada naša reakcija?”, pita se Neitzel.

“Mislim da tu trebamo biti vrlo jasni, kao u Hladnom ratu – ako prijeđeš ovu liniju, onda smo u ratu“, dodaje. Takva vrsta odvraćanja je po mom mišljenju najbolji način da se rat spriječi”, zaključio je.

Foto: Hina