Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer otputovat će sljedeći tjedan u Washington zbog zabrinutosti u Europi glede čvršćeg stava američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini i obraćanja Moskvi na treću godišnjicu sukoba.

Očekuje se da će čelnici dviju europskih nuklearnih sila, koji će putovati odvojeno, pokušati uvjeriti Trumpa da ni pod koju cijenu ne žuri s dogovorom o prekidu vatre s Vladimirom Putinom, zadržati Europu uključenom i razgovarati o vojnim jamstvima Ukrajini.

Macron, koji pokušava iskoristiti odnos s Trumpom izgrađen tijekom njihovih prvih predsjedničkih mandata, rekao je da bi pristanak na loš dogovor koji bi predstavljao kapitulaciju Ukrajine signalizirao slabost neprijateljima Sjedinjenih Država, uključujući Kinu i Iran, prenosi Novi list.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Preminula nakon duge i teške bolesti: Posljednji ispraćaj Maje Tedeschi održat će se u krugu obitelji

“Reći ću mu: Duboko u sebi ne možeš biti slab pred predsjednikom (Putinom). Nisi ti, nije od čega si napravljen i nije u tvojim interesima”, rekao je u jednosatnoj sesiji odgovora i pitanja na društvenim mrežama uoči posjeta Bijeloj kući u ponedjeljak.

Posjeti dolaze usred raskola između Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kojeg je Trump opisao kao “diktatora”, što je uznemirilo europske saveznike Kijeva, koji su već uzdrmani zbog agresivnijeg stava SAD-a u trgovini, diplomaciji, pa čak i unutarnjoj europskoj politici.

Philip Golub, profesor međunarodnih odnosa na Američkom sveučilištu u Parizu, rekao je da su Trumpovi brzi potezi u njegovim prvim tjednima na dužnosti, kao i retorika drugih američkih dužnosnika, bili veliki šok za Europljane.

“Nisu mogli očekivati ​​da će se nekako unutar Sjedinjenih Država pojaviti ova ultranacionalistička koalicija snaga koja će zapravo izazvati glas Europe u svjetskim poslovima na tako oštar i snažan način”, rekao je za Reuters.

Dodao je da Macron vjeruje da ima “povijesnu ulogu” u odlasku u Washington kako bi osigurao da Europa može utjecati na konačne pregovore o Ukrajini.

“Može li, međutim, nešto postići u ovom posjetu, sasvim je druga stvar”, dodao je.

Starmer, koji je također upozorio da kraj rata ne može biti “privremena pauza prije nego što Putin ponovno napadne”, bit će u Washingtonu u četvrtak.

Govoreći u podcastu Fox Newsa u petak, Trump je rekao da Macron i Starmer nisu “učinili ništa” da okončaju rat. “Nema sastanaka s Rusijom!” rekao je, iako je Macrona opisao kao svog “prijatelja”, a Starmera kao “jako finog momka”.

Vojna jamstva

Međutim, dvije zemlje žele pokazati Trumpu da su spremne preuzeti veći teret za europsku sigurnost.

Britanija i Francuska učvršćuju ideje sa saveznicima o vojnim jamstvima za Ukrajinu i njihova će dva čelnika nastojati uvjeriti Trumpa da pruži američka jamstva u bilo kojem dogovoru nakon prekida vatre, rekli su zapadni dužnosnici.

Njihove vojske započele su početno planiranje prošlog ljeta za poslijeratni scenarij, ali su se rasprave ubrzale u studenom nakon što je Trump osigurao mjesto predsjednika SAD-a, rekli su francuski vojni dužnosnik i dva diplomata.

Također su dobili potporu u sastavljanju niza opcija od zemalja poput Danske i baltičkih država dok Europljani raspravljaju o tome što bi bili spremni učiniti ako dođe do sporazuma i ako budu potrebne mirovne snage, rekli su dužnosnici.

Iako su i Britanija i Francuska isključile mogućnost trenutnog slanja trupa u Ukrajinu, planovi, koji su još u fazi koncepta, usredotočeni su na pružanje zračne, pomorske, kopnene i kibernetičke potpore koja bi imala za cilj odvratiti Rusiju od pokretanja bilo kakvih budućih napada, rekli su zapadni dužnosnici.

Zračna i pomorska sredstva mogla bi se nalaziti u Poljskoj ili Rumunjskoj, vraćajući siguran međunarodni zračni prostor i osiguravajući da Crno more ostane sigurno za međunarodnu plovidbu, rekao je dužnosnik.

Dio britanskih i francuskih razgovora usredotočen je na mogućnost slanja europskih mirovnih snaga. Iako američke čizme na terenu možda neće biti potrebne, odvraćanje u obliku američkih projektila srednjeg dometa i naposljetku nuklearnog oružja ostat će ključno.

Opcije o kojima se raspravlja ne bi bile usredotočene na osiguranje trupa za crtu bojišnice ili granicu od 2000 km koju bi ostale osiguravale ukrajinske snage, već dalje prema zapadu, rekla su trojica europskih diplomata i vojni dužnosnik.

Te postrojbe mogle bi dobiti zadatak da štite ključnu ukrajinsku infrastrukturu poput luka ili nuklearnih postrojenja kako bi umirili ukrajinsko stanovništvo. Međutim, Rusija je jasno dala do znanja da će se protiviti europskoj prisutnosti u Ukrajini.

Francuski vojni dužnosnik rekao je kako nema smisla govoriti o brojkama u ovoj fazi jer će to ovisiti o tome što je konačno dogovoreno.

Foto: Hina