U Bruxellesu je održan sastanak ministara obrane članica Koalicije voljnih, zemalja koje su pod okriljem Velike Britanije spremne pomoći Ukrajini i ojačati njezin položaj nakon mirovnog sporazuma. Na sastanku je sudjelovalo 30 država, među njima i Hrvatska te je tamo bio ministar obrane Ivan Anušić.

Sastanak koalicije i razgovori o Ukrajini

Sastanak koalicije voljnih pratio je novinar Vibor Vlainić te u središnjem Dnevniku HTV-a izvijestio o njemu.

– Ovim razgovorima koalicija voljnih želi poručiti da je spremna, da ima razrađene planove za trenutak kada dođe do prekida borbi u Ukrajini. Ali odgovore na neka važna pitanja danas još uvijek nismo čuli. Primjerice, koliko bi bilo tih inozemnih snaga u Ukrajini, koje bi bile njihove ovlasti, njihove zadaće, što bi učinili ako primjerice budu na teritoriju koji se nađe pod ruskim napadom, bi li smjeli uzvratiti vatru. Raspravlja se čak i o tome hoće li se te snage zvati mirotvorci, snage za odvraćanje ili nekako drugačije, rekao je Vlainić, prenosi Hrt.hr.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: RASPRAVA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: Je li policajac ponizio Milu Kekina kada ga je primio za glavu i “ugurao” u auto

Dodao je kako europske zemlje za te snage žele dobiti podršku SAD-a, dok SAD s druge strane, odnosno američki predsjednik Trump, kojeg smo čuli više puta u posljednjih nekoliko mjeseci, da kaže kako se europske zemlje moraju same pobrinuti za svoju sigurnost.

– SAD za sada ne pokazuje nikakve naznake podrške ovim planovima koalicije voljnih. Važno je i ono što o svemu kaže Rusija koja ne želi ni pod razno čuti da bi bilo kakve inozemne snage došle na teritorij Ukrajine dok traje rat, osim ako ne bi eventualno bilo riječ o misiji u sklopu Ujedinjenih naroda, kazao je Vlainić

Istaknuo je kako će se u sjedištu NATO-a sutra održati i poseban sastanak kontaktne skupine za obranu Ukrajine.

– Riječ je o formatu koji je pokrenut u mandatu bivšeg američkog predsjednika Bidena i tada je tim sastancima predsjedao tadašnji američki ministar obrane Lloyd Austin. Sutra ovdje neće biti američkog ministra obrane Petea Hegsetha, on će se uključiti tek videovezom. To je također jedan od pokazatelja koliko se SAD udaljava od Europe i koliko se povlači od svih događanja na našem kontinentu, izvijestio je Vlainić.

Anušić: Hrvatska spremna sudjelovati u razminiranju Ukrajine

Hrvatska će i dalje pomagati Ukrajini u okvirima onoga što je i dosad činila. Može proširiti svoju pomoć u razminiranju, što će biti ogroman posao i zadaća svih nas, izjavio je ministar obrane Ivan Anušić nakon sastanka ministara obrane zemalja koje sudjeluju u tzv. koaliciji voljnih za pomoć Ukrajini koju predvode Velika Britanija i Francuska.

Anušić je ponovio da Hrvatska ne namjerava slati svoje vojnike u Ukrajinu nakon postizanja sporazuma o miru. Hrvatska i dalje stoji kod svoga stava koji je imala od samog početka da naše trupe neće ići u Ukrajinu, rekao je.

Dodao je da dio od 30 zemalja koje sudjeluju koaliciji voljnih za pomoć Ukrajini nema problema sa slanjem vojnika jednom kada se zaključi mirovni sporazum.

No, to je pitanje koje će doći na red kada se postigne mir, a sada je potrebno raditi kako bi se osigurala daljnja potpora, prvenstveno u obnovi ukrajinskih oružanih snaga i definirati što svaka od zemalja iz koalicije voljnih može konkretno pomoći Ukrajini, rekao je ministar obrane.

Ovo je prvi sastanak koalicije voljnih na ministarskoj razini. Koaliciju su pokrenule Velika Britanija i Francuska i dosad su održana tri sastanka na razini šefova država ili vlada.

U koaliciju je uključena većina europskih zemalja te Kanada i Australija. Od europskih zemalja ne sudjeluju Mađarska, Slovačka, Malta i Austrija.

Koalicija voljnih planira pomoć Ukrajini, Trump i dalje suzdržan

Da će i dalje imati potporu SAD-a, nadaju se ministri obrane “Koalicije voljnih” za Ukrajinu. Ovo je njihov prvi sastanak, domaćini su britanski ministar obrane   i francuski ministar oružanih snaga Sebastian Lecornu, a svoj su prvi zajednički susret odlučili održati baš u sjedištu Sjeveroatlantskog saveza u Bruxellesu.  

Ministar Healey rekao je na početku sastanka da je proteklih tjedana 200 vojnih planera iz 30 zemalja radilo na planovima kako bi bili spremni osigurati budućnost Ukrajine nakon mirovnog sporazuma.

– Želimo Ukrajinu staviti u najjaču moguću poziciju da zaštiti svoj suverenitet i odvrati svaku daljnju rusku agresiju, rekao je Healey.

Istaknuo je da ti planovi imaju jasne ciljeve. Prvi je sigurno nebo, drugi sigurno more, treći sigurnost na kopnu. Četvrti je podržati ukrajinske oružane snage kako bi postale najjače moguće sredstvo za odvraćanje, a snage koje bi poslale neke od zemalja iz koalicije voljnih bile bi jamstvo da svaki dogovoreni mir bude trajan.

Rasprava je privatna, ali planovi realni – naglasio je britanski ministar obrane pa tko će i kako pomagati Ukrajini i kakve sposobnosti u održavanju mira ima – ostaje iza zatvorenih vrata.

Prema izjavama dužnosnika u uredu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, desetak zemalja voljno je poslati vojnike u Ukrajinu. No mnoge od njih, uključujući Veliku Britaniju, oklijevaju s obećanjem da će poslati svoje vojnike bez neke vrste potpore SAD-a, što predsjednik Donald Trump zasad odbija.

Hoće li je biti i je li predsjednik Trump ipak biti voljan pružiti ikakva sigurnosna jamstva, još se ne zna. Zna se, kako govori, da se zauzima za trajan mir.

Šefovi glavnih stožera britanskih i francuskih oružanih snaga prošli su tjedan boravili u Ukrajini i na sastanku će izvijestiti ministre o detaljima vojnih planova.

– Oni će nam dati najnovije informacije o vojnom planiranju, a mi ćemo se usredotočiti na to kako bi operativno planiranje koalicije moglo funkcionirati i kako osigurati da budemo potpuno spremni za trenutak kada bude postignut mirovni sporazum, rekao je britanski ministar obrane.

Dodao je da se šalje signal ukrajinskom ministru obrane i ukrajinskom narodu – “uz vas stojimo u borbi, bit ćemo uz vas i u miru”.

U petak će se, također u sjedištu NATO-a, okupiti kontaktna skupina za obranu Ukrajine, kada se očekuje najava dodatne vojne pomoći toj zemlji. Tu kontaktnu skupinu predvodili su Amerikanci za vrijeme bivšeg predsjednika Joea Bidena, a sada će sastankom predsjedati Velika Britanija i Njemačka, dok bi se američki ministar obrane trebao pridružiti videovezom.

Foto: Hina