Finska se pridružila NATO-u 2023. godine nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, čime je zajedno sa Švedskom prekinula dugogodišnju neutralnost u korist zaštite koju pruža vojni savez. Finska dijeli više od 1300 kilometara kopnene granice s Rusijom.
General pukovnik Vesa Virtanen, zamjenik načelnika finskih oružanih snaga, rekao je da je prije 2022. Rusija imala oko 20.000 vojnika i četiri pričuvne brigade stacionirane u blizini finske granice. Brigada obično broji između 3000 i 5000 vojnika.
“Sada vidimo da Rusija gradi novu infrastrukturu i dovodi više vojnika u ovu regiju čim stigne. Oni se reorganiziraju”, rekao je Virtanen.
Krajem 2022. tadašnji ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je sveobuhvatnu reorganizaciju ruske vojske i povećanje broja vojnika u idućim godinama. Dio tog plana uključivao je podjelu Zapadnog vojnog okruga—koji se nalazi blizu istočnog krila NATO-a—na Moskovski i Lenjingradski vojni okrug, uz istodobno proširenje vojske. Ova promjena stupila je na snagu u lipnju 2024.
Kad se Finska pridružila NATO-u 2023., ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je ponovno uspostavljanje Lenjingradskog vojnog okruga izravno povezano s povećanom prisutnošću NATO-a na ruskoj granici. Pristupanjem Finske NATO-u udvostručena je duljina granice NATO-a s Rusijom.
Raspodjela odgovornosti bivšeg Zapadnog vojnog okruga na ovaj način omogućava Rusiji “učinkovitiji vojni raspored” protiv baltičkih i skandinavskih članica NATO-a, za Newsweek je izjavio Nick Reynolds, istraživač kopnenog ratovanja pri britanskom think tanku RUSI.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) naveo je da je Zapadni vojni okrug bio “razapet” između rata u Ukrajini i obrane protiv NATO-ova istočnog krila. Prema Virtanenu, brigade koje su ranije bile stacionirane u blizini Finske postat će “možda četiri do pet divizija”, s vojnim korpusom i pratećim postrojbama.
“U budućnosti će na tom području biti više vojnika nego prije rata u Ukrajini”, dodao je, prenosi Dnevnik.hr.
Nove obrambene strukture na Baltiku
Baltičke države Latvija, Litva i Estonija na svojim su granicama s Rusijom izgradile nove obrambene strukture poput mina i protutenkovskih prepreka. Poljska je također započela izgradnju tzv. istočnog štita, vrijednog više od 2,5 milijardi dolara, koji Varšava opisuje kao “najveću operaciju jačanja istočne granice Poljske i NATO-a od 1945. godine”.
Finska je u veljači 2023. započela gradnju ograde duge više od 200 kilometara duž granice s Rusijom. Granična straža očekuje da će radovi potrajati do četiri godine. Finska televizija YLE izvijestila je u siječnju da satelitske snimke pokazuju kako je Rusija proširila vojne objekte blizu Finske, no to se područje i dalje uglavnom koristi za podršku ratnim naporima Moskve u Ukrajini.
Foto: Wikipedia