Njemačka nije vidjela značajan gospodarski rast u posljednjih pet godina. To je zapanjujući preokret za najveće europsko gospodarstvo koje je većinu ovog stoljeća proširivalo izvoz i dominiralo svjetskom trgovinom i inženjerskim proizvodima poput industrijske opreme i luksuznih automobila.

Što se dogodilo?

Evo pet razloga za kontinuirani gospodarski pad Njemačke:

Energetski šok od Rusije

Odluka Moskve da prekine isporuku prirodnog plina Njemačkoj nakon ruske invazije na Ukrajinu zadala je težak udarac. Dugi niz godina, njemački poslovni model bio je temeljen na jeftinoj energiji koja je pokretala proizvodnju industrijskih dobara za izvoz.

Godine 2011. tadašnja kancelarka Angela Merkel odlučila je ubrzati kraj upotrebe nuklearne energije u Njemačkoj, oslanjajući se na plin iz Rusije kako bi popunila prazninu dok je zemlja prelazila s ugljena na obnovljive izvore energije. Rusija se tada smatrala pouzdanim energetskim partnerom; upozorenja na suprotno od Poljske i Sjedinjenih Država bila su odbačena, prenosi N1.

Kada je Rusija prekinula tok, cijene plina i električne energije iz plina u Njemačkoj su enormno porasle, što je ključni trošak za energetski intenzivne industrije poput čelika, gnojiva, kemikalija i stakla. Njemačka je morala preći na ukapljeni prirodni plin (LNG), super-hlađeni i uvezen brodom iz Katara i SAD-a, a cijena LNG-a je viša od plina iz plinovoda.

Električna energija sada košta industrijske korisnike u Njemačkoj prosječno 20,3 eurocenta po kilovat-satu, prema studiji istraživačke tvrtke Prognos AG koju je pripremila Bavarska industrijska udruga. U SAD-u i Kini, gdje se nalaze mnogi konkurenti njemačkih tvrtki, cijena iznosi ekvivalent 8,4 eurocenta, piše Euronews.

Obnovljivi izvori energije nisu se dovoljno brzo razvili kako bi popunili prazninu. Otpor vlasnika kuća i regionalni otpor protiv vjetroturbina usporili su rast vjetroenergije. Infrastruktura za transport vodika kao zamjenskog goriva za peći u čeličanama uglavnom još uvijek ostaje na nacrtima.

Kina: Od kupca do konkurenta

Njemačka je godinama imala koristi od ulaska Kine u globalnu ekonomiju – čak i dok su druge razvijene zemlje gubile radna mjesta zbog Kine. Njemačke tvrtke su pronašle ogroman novi tržišni prostor za industrijsku opremu, kemikalije i vozila. Kroz prve i srednje 2010-e, Mercedes-Benz, Volkswagen i BMW su ostvarivali velike profite prodajom u najveće svjetsko tržište automobila.

Tada su kineske tvrtke proizvodile predmete poput namještaja i potrošačke elektronike koji nisu konkurirali osnovnim njemačkim snagama. No, zatim su kineski proizvođači počeli proizvoditi iste stvari koje su proizvodili i Nijemci.

Kineski solarni paneli subvencionirani od strane države uništili su njemačke proizvođače. Godine 2010. kineski proizvođači panela ovisili su o uvezenoj njemačkoj opremi; danas globalna proizvodnja solarnih panela ovisi o opremi iz Kine. Vlada u Pekingu povećala je napore da promovira i subvencionira proizvodnju za izvoz. Proizvodi koji proizlaze iz toga – čelik, oprema, solarni paneli, električna vozila i EV baterije – sada konkuriraju njemačkim proizvodima na izvoznim tržištima.

Njemačka, najviše automobilistička od gospodarstava Europske unije, imala je najviše što izgubiti od kineske industrijske politike usmjerene na izvoz. Godine 2020. Kina nije bila neto izvoznik vozila; do 2024. godine izvozila je 5 milijuna godišnje. Neto izvoz Njemačke pao je na polovicu tijekom istog razdoblja, na 1,2 milijuna automobila. Kineski kapacitet za proizvodnju se procjenjuje na 50 milijuna vozila godišnje, što je otprilike polovica globalne potražnje.

Neulaganje u investicije

Njemačka je postala samozadovoljna tijekom dobrih vremena i odgodila ulaganje u dugoročne projekte poput željezničkih linija i brzog interneta. Vlada je balansirala svoj proračun i ponekad ostvarivala viškove zahvaljujući poreznim prihodima od rastuće ekonomije.

Danas, njemački putnici na vlakovima samo slegnu ramenima zbog vlakova koji ne voze na vrijeme i stalnih prekida usluga dok se obavljaju popravci na dotrajalim prugama. Brzi internet još uvijek nije stigao u neka ruralna područja. Prijenosna linija koja bi trebala dovesti električnu energiju s njemačkog sjevera u tvornice na jugu kasni godinama i neće biti gotova prije 2028. godine. Ključni most na autocesti koji povezuje industrijsku regiju Ruhr s jugom Njemačke morao je biti zatvoren 2021. godine, 10 godina nakon što su se pojavile sumnje u njegovu izdržljivost. Zamjena neće biti gotova prije 2027. godine.

Izmjena Ustava iz 2009. godine obavezala je vladu ograničavanjem rashoda na deficit. Hoće li ublažiti tzv. “kočnicu duga” bit će sporno pitanje za njemačku vladu koja će biti instalirana nakon izbora 23. veljače.

Nedostatak kvalificirane radne snage

Njemačke tvrtke imaju problema s pronalaženjem radnika s odgovarajućim vještinama, od visoko obučenih IT radnika do odgajatelja, radnika u socijalnoj skrbi i hotelijera. U anketi Njemačke trgovinske i industrijske komore provedene među 23.000 firmi, 43% tvrtki reklo je da ne mogu popuniti otvorene pozicije. Odgovor je porastao na 58% za tvrtke s više od 1.000 zaposlenika.

Manje njemačkih studenata pokazuje interes za STEM područja, odnosno znanost, tehnologiju, inženjering i matematiku. Starenje stanovništva dodatno pogoršava problem, kao i nedostatak pristupačne dječje skrbi koja mnoge žene drži na pola radnog vremena ili ih sprječava da rade uopće. Birokratske prepreke otežavaju zapošljavanje visoko kvalificiranih imigranata, iako zakon donesen 2020. i ojačan 2023. ima za cilj olakšati proces, piše  Euronews.

Birokracija

Dugotrajni postupci odobravanja i previše papirologije usporavaju gospodarstvo, tvrde njemačke tvrtke i ekonomisti. Dobivanje građevinske dozvole za vjetroturbinu može trajati godinama. Nekoliko drugih primjera, među desecima koje su iznijele njemačke poslovne skupine:

• Tvrtke koje instaliraju solarne panele moraju se registrirati i kod vladinih regulatora i kod svoje lokalne komunalne službe, iako komunalna služba može proslijediti podatke na vladinu razinu.
• Restorani moraju ručno zapisivati temperature svojih hladnjaka i čuvati papirnate kopije tih podataka mjesec dana, iako su podaci digitalno pohranjeni.
• Zakon koji zahtijeva od tvrtki certifikate i da dobavljači poštuju ekološke i radne standarde otišao je dalje od zahtjeva EU-a, stavljajući veći teret na njemačke tvrtke nego na njihove europske konkurente.

Foto: Hina