Mađarski list Magyar Nemzet („Mađarska nacija”), neslužbeno glasilo vlade, često ima ulogu svojevrsnog poligona za testiranje. U njemu se lansiraju teme za koje premijer Viktor Orban i članovi njegove vlade žele znati kakvo je raspoloženje javnosti, ali bez da sami direktno pokrenu to pitanje. Tako je opet bilo i prošlog vikenda. List je nedavno pokrenuo raspravu o temi koja je čak i u mađarskim vladinim krugovima do sada bila tabu: izlazak Mađarske iz Europske unije.
„Vrijeme je za razgovor o Huxitu”, naslovio je Magyar Nemzet njemačku verziju tog priloga. To je odjeknulo poput bombe: o tome su izvijestili skoro svi veći mediji, oporbeni političari su se zgražali, mnogi komentatori su izrazili zabrinutost. Nije čudo: oko toga da Mađarska spada u EU do sada je vladao, unatoč dubokim političkim podjelama u zemlji, nadstranački i društveni konsenzus. Jedan od rijetkih koji u toj zemlji još uopće postoje, piše Deutsche Welle.
Sada se izlazak Mađarske iz EU-a otvoreno i ozbiljno predlaže u najvažnijim vladinim medijima po prvi put nakon 2010., dakle nakon dolaska Orbana na vlast. To je bez presedana.
U mađarskoj verziji članka u listu Magyar Nemzet piše: „Sada napokon ozbiljno moramo razmotriti naš mogući izlazak iz saveza država koji krvari iz tisuća rana, pokazuje imperijalne simptome i ponaša se podcjenjivački i arogantno prema svojim istočnoeuropskim članicama.”
Razlog: „Naši putevi su se razdvojili. Dok Zapad već potpuno svjesno raskida s kršćanskim moralom i svjetskim poretkom i umjesto toga najavljuje izgradnju kozmopolitskog, bezličnog svjetskog društva, koje se oslanja na bezgraničnu samodopadnost i samouništenje individue. Mi, Mađari, Poljaci i Srednja Europa se čvrsto držimo naših tisućljetnih kulturnih i vjerskih temelja.”
Vlada je bila unaprijed informirana?
Članak je napisao politolog Tamas Fricz, koji je poznat po svojim radikalnim pozicijama na desnom rubu. No on nije politički autsajder nego vodeći član važnih organizacija bliskih Orbanu, poput Foruma civilnog udruživanja (CÖF). Taj Forum organizira periodički takozvane „mirovne marševe” – demonstracije moći Orbanove vlade s desecima ili stotinama tisuća sudionika, na kojima se većinom čuju oštri govori protiv EU-a.
Zbog toga je vjerojatno da su vladajući krugovi bili unaprijed informirani o Friczovom članku ili su ga možda čak s njim dogovorili. Temu Huxit prošlih je tjedana načelo više mađarskih političara iz vladajuće stranke – ali samo indirektno.
Laszlo Köver, predsjednik mađarskog parlamenta, početkom srpnja je u jednom intervjuu izjavio da bi danas na referendumu o članstvu u EU-u „posve sigurno glasovao protiv”. A ministar financija Mihaly Varga prošli je tjedan rekao da bi na referendumu, doduše, trenutačno glasao s „da”. Ali da bi to pitanje moglo dobiti novo značenje krajem ovog desetljeća, kada Mađarska počne više uplaćivati u proračun EU-a nego što iz njega dobije.
“Postoji i život izvan EU-a”
I Viktor Orban je u prošlosti povremeno izjavljivao da „naravno, postoji i život izvan EU-a”, zadnji put 2016. u vezi s Brexitom. U ovoj najnovijoj raspravi se do sada nije izjasnio.
No proteklih godina se sve češće i agresivnije sukobljavao s EU-om, nedavno oko mađarskog zakona kojim se zabranjuje takozvana homoseksualna i transseksualna propaganda kod maloljetnika. U tim sporovima Orban je sve jasnije govorio da odbija EU u njegovom sadašnjem obliku.
Mađarski oporbeni političari smatraju da se iza članka u listu Magyar Nemzet kriju Orban i njegovi suradnici. „Počela je Orbanova kampanja za izlazak naše domovine iz Europske unije”, napisala je na Facebooku lijevo-zelena političarka Timea Szabo iz stranke Dijalog za Mađarsku. Slično su se izjasnili i skoro svi drugi oporbenjaci.
Trenutačno izlazak iz EU-a još uvijek nije u Orbanovom interesu, kaže mađarski politolog Peter Kreko za DW. „Ali u njegovom je interesu okretanje javnog mnijenja protiv EU-a kako bi time protiv Bruxellesa imao ucjenjivački potencijal mogućeg Huxita. Utoliko je njegov cilj povećanje neprijateljstva prema Uniji u Mađarskoj.”
Mađari su još uvijek proeuropski orijentirani
Pri tome Orban koristi i tvrdnju da Mađarska iz EU-a dobiva sve manje novca i zato više ne može imati koristi od članstva, pojašnjava Kreko, koji trenutačno radi na Institutu za znanosti o čovjeku (IWM) u Beču. Jer, u ispitivanjima javnog mnijenja Mađari kao jednu od najvećih prednosti EU-a navode upravo europske fondove.
„No mora se jasno reći da je velika većina Mađara u načelu vrlo stabilno proeuropski orijentirana”, ističe Kreko. Zato bi, smatra on, pretjerana propaganda protiv EU-a s pogledom na parlamentarne izbore idućeg proljeća mogla biti „taktička pogreška”. On predviđa da bi to moglo utjecati na neodlučne proeuropski orijentirane birače da se okrenu oporbi.