Capak se hvali da je naručio 5,6 milijuna doza cjepiva: Zašto nije otkrio koliko ćemo sve to morati platiti?

Capak se hvali da je naručio 5,6 milijuna doza cjepiva: Zašto nije otkrio koliko ćemo sve to morati platiti?

Zamjenica ministra zdravstva izvijestila je da imamo 3.955 novozaraženih u 24 sata. Do danas imamo ukupno 143,370 slučajeva. Testirano je 10.622 osobe u 24 sata. Preminulo je 68 osoba.

Krunoslav Capak je rekao da nam je trenutna incidencija u 14 dana 1113,9 za Hrvatsku, no različita je po pojedinim županijama. Najviša je u Međimurskoj – 2201, pa u Varaždinskoj, a najniža je u Istarskoj. U odnosu na EU na 26. mjestu smo po incidenciji, lošiji od nas je Luksemburg. Imamo mortalitet od 480 na milijun stanovnika što nas stavlja na 14. mjesto, na sredinu EU.

Bit će objavljen dokument s osnovnim informacijama o cjepivu, nabavi, količini, plan cijepljenja, rekao je Davor Božinović, prenosi N1.

Cjepivo u Hrvatskoj

“Ovo je najbrže razvijeno cjepivo u povijesti, no otpočetka pandemije je bilo vidljivo da specifičan lijek vjerojatno neće pronaći i zato su uložena ogromna financijska sredstva u proizvodnju cjepiva. Sredinom godine počela su potrebna ispitivanja da bi se ocijenila sigurnost i učinkovitost cjepiva. U EU je otpočetka postojao dogovor o zajedničkoj nabavi cjepiva. Cilj je da se doze pravedno raspodijele i da zemlje same odaberu proizvođača. EU je postavila pravila da, kad proizvođači stave određenu količinu cjepiva na raspolaganje, da države mogu zatražiti količinu koja im je potrebna, a onda EU prema broju stanovnika raspoređuje pravedno doze”, rekao je Capak.

Hrvatske je ukupno naručila 5 milijuna i 600 tisuća doza od raznih proizvođača. EU je otvorila pregovore sa šest proizvođača, a ima i proizvođača s kojima pregovori još nisu počeli. Prvi sporazum koji smo dobili na uvid je AstraZeneca, oksfordsko cjepivo, ono se tad činilo da će biti prvo registrirano pa smo odlučili uzeti dovoljno cjepiva za sve ugrožene skupine. Zatražili smo tri milijuna i 600 tisuća doza pa nismo dobili traženo, nego 2 milijuna i 705 tisuća doza. Potom Sanofi Pasteur, za njih se još nismo odlučili. Zatim Johnson&Johnson od kojih smo naručili 900.000 doza. Pojavili su se potom Pfizer i Moderna. Kad se pojavio ugovor s Pfizerom, moglo se naslutiti da bi oni mogli biti prvo registrirano cjepivo na svjetskom tržištu pa smo odmah naručili milijun doza. Slično je i  s Modernom i od njih smo naručili milijun doza, no od njih još nemamo potvrdu. Ima ih još s kojima pregovaramo da osiguramo kontinuitet cijepljenja.”

Registracija Pfizerovog cjepiva mogla bi biti najkasnije 29. 12., a Moderna u siječnju, dodao je Capak i naglasio da je najvjerojatnije da će se s njima prvo cijepiti.

“Puno informacija o samom cjepivu nismo imali, imat ćemo nakon registracije. Važno je bilo osigurati cjepivo za ugrožene skupine. HZJZ predlaže ministarstvu količinu i potpisivanje sporazuma, a Vlada na prijedlog ministarstva sklapa ugovor s EU o narudžbi cjepiva. Napravili smo plan provođenja cijepljenja koji sadrži sve elemente osim datuma jer to još ne znamo. Pfizer je najavio da će prva runda u Hrvatskoj imati 125.000 doza pa ćemo moći cijepiti 61.500 ljudi u prvom navratu. Prioritetne skupine su kronični bolesnici, zdravstveni djelatnici i korisnici domova za starije”, dodao je Capak.

Nakon toga će se cjepivo ponuditi ostalim stanovnicima Hrvatske koji će se htjeti cijepiti. “Cjepivo će biti besplatno i neće biti obavezno”, naglasio je. “Iako je dragovoljno, bilo bi dobro da se što više ljudi cijepi. Sa samim cijepljenjem neće početi era nenošenja maski jer još uvijek ne znamo kako stjecanje imuniteta zbog preboljenja bolesti utječe na mogućnost transmisije virusa. Pretpostavka je da i imune osobe mogu prenijeti bolest ako im se virus naseli na sluznicu. Moramo se držati toga da ćemo neko vrijeme nositi maske dok ne padnu brojke”, rekao je Capak.

Sva cjepiva koja su u proceduri preporučuju dvije doze, drugu nakon tri do četiri tjedna što osigurava maksimalan učinak, rekao je. Model cijepljenja preuzet je od modela cijepljenja protiv gripe.

“Jako je važno o ovome informirati građane, a ministarstvo i HZJZ će provesti niz stručnih konferencija i kampanja na kojima će se promovirati važnost cijepljenja. Sigurnost cjepiva se osigurava kroz proces registracije. Europa ima najstrožu legislativu za registraciju lijekova. U Hrvatskoj imamo sustav praćenja nus pojava lijekova koje vode HALMED i HZJZ i svatko tko dobije informaciju o nus pojavi, treba je prijaviti – liječnici ili osoba koja je osjetila nus pojavu. Na razini EU posebno će se pratiti sigurnost cjepiva”, naglasio je Capak.

Kampanja za cijepljenje

Odgovarajući na pitanje kako pridobiti povjerenje građana za cijepljenje, Capak je rekao: “U borbi protiv antivakcionalnog pokreta najvažnije je jasno i stručno informiranje građana što radimo. Dodatna kampanja Vlade i ministarstva vodit će se kroz niz stručnih konferencija na kojima će stručnjaci govoriti o učinkovitosti cijepljenja, a kroz medije i druge kanale promovirat ćemo važnost cijepljenja. Mislimo da je važno naglasiti da cijepljenjem ne štitimo samo sebe nego i druge. To je pitanje društvene odgovornosti i solidarnosti prema najosjetljivijima.”

“O obveznom se cijepljenju nije govorilo. Diskutira se o obavezi za rizične skupine, ali i to završi da to treba ostati osobni izbor”, dodao je.

Liječnici koji rade s covid pacijentima

Ministar Vili Beroš je rekao: “Zadnjih mjeseci sam puno puta ponovio da je razgovor najvažniji. Teoretski je moguće da netko od zdravstvenih djelatnika koji je radio prije premještanja u covid centar ostvario veći broj dežurstava i slično, a dolaskom u novu sredinu okolnosti rada su drugačije, u smjenama. Teoretski je moguće da u novim okolnostima je netko odradio manji broj sati i sukladno tome je obračun plaće manji. No kao Vlada prepoznajemo situaciju i napravit ćemo sve da se to ne desi. Obračun plaće je kompleksan koji se temelji na automatskoj obradi. Ako se to i desi zbog manjeg broja sati, bit će mu nadoknađeno.

Britanski su čelnici najavili cijepljenje pred javnosti. “Što se tiče cijepljenja osoba koje su preboljele covid, europska će agencija donijeti uputstva o svemu tome, indikacijama i kontraindikacijama, ali sigurno se i osobe koje su preboljele covid mogu cijepiti, samo je pitanje roka koliko nakon ozdravljenja. Ne mogu govoriti u ime ostalih članova Stožera, ali ja ć use cijepiti i nudim se da me snimite kako se cijepim kad cjepivo dođe u Hrvatsku”, rekao je Capak.

“Isto tako, cijepit ću se i spreman sam to učiniti pred kamerama”, dodao je Božinović, a potom su istu stvar potvrdili i Markotić, i Beroš i njegova zamjenica.

Strože mjere

O tome kad se mogu očekivati strože mjere, Capak je rekao: “Pokrenuli smo izradu dokumenta u kojem ćemo definirati modele za postrožavanje mjera. U rujnu smo već napravili semafor, ali sad je drugačija situacija pa radimo na novom. Bit će vjerojatno prodiskutiran danas pa ga možemo možda već sutra objaviti.”

“Nažalost, poboljšanje u Varaždinskoj županiji ne vidimo iako bi se to nakon 14 dana od novih mjera trebalo očekivati. Pratit ćemo situaciju pa ćemo vas obavijestiti”, rekao je Capak.

“Kao što znate, što se tiče sportskih aktivnosti imamo određena ograničenja i izuzetke. Izuzeci su vrhunski sportaši i njihova natjecanja. Ako netko predloži neko takvo natjecanje, svako će se zasebno razmatrati. Što se tiče rekreacije, na razini EU se razgovara o rekreativnom skijanju. Jučer sam pročitao da je premijer Conte rekao da će do 6. siječnja biti zabranjeno rekreacijsko skijanje. Ne znam kako je u drugim zemljama. Svakako, ako će se dopustiti rekreacijsko skijanje, treba se držati svih propisanih mjera”, rekao je Capak.

Skijališta i rad od kuće

Njemačka je odustala od otvaranja skijališta, Italija čini se isto, izgleda da sve ide u smjeru toga jer se uz skijanja vežu okupljanja prije i nakon samog skijanja pa je za pretpostaviti da će se to nastojati izbjeći, dodao je Božinović.

Komentirajući rad od kuće javnih i državnih službenika Božinović je rekao: “Postoji preporuka ministra pravosuđa i uprave. Siguran sam da, ako ima različitih tumačenja, trebalo bi dodatno pojasniti. Što se tiče MUP-a, radi se po principu kao u proljeće. Preporučeno je svim poslodavcima da gdje je moguće, da se uvede rad od kuće.”

“U Ministarstvu zdravstva formirani su timovi a i b koji se smjenjuju na tjednoj bazi”, dodao je Beroš.

Capak je komentirao žarišta: “Svojevremeno smo te podatke objavljivali, ali sad zbog nemogućnosti praćenja kontakata. Sto epidemiologa ne može pratiti nekoliko tisuća zaraženih, bilježiti anamnezu kontakata itd. No 30 do 40% ljudi obolijeva iz samoizolacije.”

O zatvaranju teretana je rekao: “U diskusiji o mjerama bilo je različitih prijedloga pa možda u jednom trenu je bila ideja da teretane ostanu otvorene, ali na koncu je ipak odlučeno da se sportski rekreativni centri privremeno zatvore.”

“Postoje različiti prediktivni modele i teško je odlučiti koji je najbliže istini. Uzimamo pretpostavke u obzir, ali nitko ne može znati kako će biti. Svaki dan moramo razmišljati o mjerama i prilagođavati se”, rekao je Beroš komentirajući eventualna predviđanja, a Capak je dodao:

“Radimo na dokumentu definicije trendova koji bi mogli dovesti do jačanja mjera. Prediktivni modeli su druga priča. Ima više vrsta modela koji pokazuju različite brojke. Isprobali smo ih, a pogledali smo i kako to rade WHO i ECDC. Model ovisi o onome čime ga punite, s kojim brojkama. Mi smo tek donijeli nove mjere i očekujemo da će imati efekt. Ne mogu odmah imati učinka. Očekujemo izravnanje i pad brojki. To je nezahvalno područje, predviđati na temelju modela pa bih se sad zadržao na tome da imamo te modele, ali nijedan od njih se nije pokazao preciznim što se tiče sadašnjih brojki.”

Alemka Markotić izvijestila je o situaciji u Klinici: “Svi znaju stanje infrastrukture u Infektivnoj bolnici, čekaonice su znale biti pretijesne, radi se na planovima. Što se tiče sadašnje situacije, bili smo svjesni povećanog priljeva bolesnika zimi pa su napravljeni šatori kao čekaonice, pogotovo zbog distance. Određeno je da se ti prostori moraju prozračivati pa su najčešće s jedne strane otvoreni. Grijaća tijela su s hladnim vremenom postala nedostatna, ali pokušavamo osigurati što bolju situaciju za pacijente. Ispričavamo se zbog neugodnosti, ali to je neminovno na ovakvim pritiscima. S tim se susreću i druge zemlje. Uvijek se može bolje i pokušavamo napraviti sve.”

Facebook Comments