Vani sve znaju: Putin pomoću korumpiranog pravosuđa osvaja Hrvatsku i potkopava EU

Vani sve znaju: Putin pomoću korumpiranog pravosuđa osvaja Hrvatsku i potkopava EU

Portal euronews.com objavio je prije nekoliko dana tekst pod naslovom “Ako Hrvatska postane članicom eurozone, Putin će dobiti najmoćnije oružje u Europi” u kojem se problematizira hrvatsko nastojanje za članstvom u eurozoni. Među razlozima jasno se navode neuvjerljive reforme Hrvatske vlade i korumpirano pravosuđe koje je stvorilo uvjete za širenje ruskog utjecaja u Hrvatskoj. U tekstu se ističe kako bi iz tih razloga proširenje eurozone na najmlađe članice, a tu se nalazi i Hrvatska, moglo ugroziti ne samo stabilnost eurozone nego i budućnost same Europske unije.

Autor teksta je Theodore Karasik stručnjak za nacionalnu sigurnost i analitičar Instituta Lexington, i bivši djelatnik korporacije RAND. Uz crticu o autoru navodi se i kako se Karasikove analize “objavljuju u brojnim međunarodnim medijima”.

“Hrvatska je zadnja članica Europske unije i među posljednjima u redu za eurozonu. Premijer Plenković najavio je da bi euro mogao biti prihvaćen već za sedam do osam godina”, podsjeća u spomenutom tekstu Karasik. Međutim, hrvatsko prihvaćanje eura “vodilo bi neizbježnoj katastrofi i kažnjavanju zemlje opterećen ukorijenjenom korupcijom koja se koristi za širenje ruskog utjecaja”, tvrdi Karasik dodajući kako je Europska unija izbjegla “drugu Grčku” kada je intervencijom države spašen Agrokor čiji bi kolaps zbog velikog udjela u nacionalnom BDP-u, uništio hrvatsko gospodarstvo. Autor navodi kako je s oko 60,000 zaposlenih, uključujući i susjedne zemlje, i godišnjim prihodom od prodaje u uznosu od 6,5 milijardi eura, kolaps Agrokora mogao pokrenuti domino efekt financijske stabilnosti u regiji.

Ističe kako se to nije dogodilo zahvaljujući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, jer je Vladin projekt spašavanja Agrokora završio tako da je 47 posto dionica Agrokora ostao u vlasništvu dvije banke iza kojih stoji Kremlj – Sberbank and Vneshtorgbank. Ukratko, sporazum je Putinu dao neizravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i na najveću tvrtku na prostoru bivše države.

Karasik u kontekstu ruskog utjecaja u Hrvatskoj ističe i desetogodišnji ugovor o isporuci plina Hrvatskoj te da je Hrvatska s time pokrila 70 posto svojih potreba za ovim energentom i nije joj potreban dodatni uvoz. Ističe kako se istovremeno događa hrvatsko otezanje alternativne opskrbe plinom iz SAD-a i Europe preko luke Krk, koja bi oslabila rusko energetsko stezanje obruča oko Europe.

Podsjeća kako je proces spašavanja Agrokora obilovao optužbama za korupciju. Karasik se poziva na tvrdnje oporbenih stranka kako se u aferi Hotmail otkrilo da su visoki ministri puno prije znali za financijske nepravilnosti tvrtke i unaprijed dogovorili spašavanje kako bi pokrenuli unosne isplate svojim poslovnim prijateljima u korumpiranim konzultantskim poslovima.

Vlada poriče zloporabe, ali prema studiji Instituta za javne financije u Zagrebu koju financira Europska komisija, Hrvatska je “plodno tlo za korupciju” zbog “kronično neučinkovitog i korumpiranog pravnog sustava”. Toliki razmjeri korupcije nesumnjivo su osnažili Putina na druge načine, piše Karasik.

Autor također dovodi u vezu očito žmirenje USKOK-a na optužbe za korupciju tijekom spašavanja Agrokora, ali s druge strane ustraje na zaključenju slučaja protiv predsjednika mađarske naftne kompanije MOL, usprkos nedostatku dokaza protiv njega. Hrvatska vlada optužila je Hernadija da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera da prihvati dogovor prema kojem je MOL preuzeo većinski dio Ine, piše Karasik. Uskok je tada od Interpola zatražio Hernadijevo uhićenje, iako je, prema pisanju The Wall Street Journala, Hernadi već bio oslobođen od strane najvišeg trgovačko-arbitražnog suda Ujedinjenih naroda 2017. godine.

Karasik tvrdi da ruski interes u Hrvatskoj više nije nikakva tajna. Godinu dana nakon što je Hrvatska izdala potjernicu za Hernadijem, Gazprom je ponudio kupnju dionica MOL-a u Ini. U 2017. godini Hrvatska je dobila sličnu ponudu od ruskog naftnog giganta Rosneft.

“Čini se da je hrvatski gambit dio Putinove velike strategije da se energija upotrijebi kao oružje za zaokruživanje Europe”, smatra Karasik koji zaključuje kako Hrvatska vlada svojom politikom olakšava širenje ruskog utjecaja:

“Hrvatske tvrdnje da provodi reforme su vrlo tanke. Štoviše, endemska korupcija ne igra samo ključnu ulogu u njezinim financijskim nevoljama, već je omogućila ruske napore da se infiltrira na Balkan.
Putinova strategija ostvaruje se u Hrvatskoj gdje je korupcija u pravosuđu utrla put ruskoj financijskoj i energetskoj dominaciji”, piše Karasik i primjećuje kako je “EU iznenađujuće optimistična u pogledu opasnosti da bi ulazak Hrvatske u eurozonu mogao ojačati vremensku bombu Putinove puzeće subverzije EU-a. U vrijeme kada je jedinstvo Unije u teškoj kušnji, a euroskeptične stranke doživljavaju popularnost diljem kontinenta, to bi moglo ugroziti budućnost samog europskog projekta”, zaključuje Karasik čije riječi mogu dati odgovore i na brojna druga pitanja vezana uz neke propale velike projekte i “nesposobnost” za izlazak iz višegodišnje krize u Hrvatskoj.

Guverner HNB-a Boris Vujčić u posljednje vrijeme u svojim javnim istupima često govori o pripremama Hrvatska za ulazak u eurozonu. Početkom godine najavio je kako je Hrvatska spremna poduzeti korake za ulazak u tečajni mehanizam ERM II koji prethodi uvođenju eura i istaknuo da europski partneri podržavaju ta hrvatska nastojanja zahvaljujući njezinim kvalitetnim pokazateljima i otpornosti bankarskog sustava. Rekao je da ulazak Hrvatske u eurozonu podupire i većina hrvatskih građana, 51 posto, a protivi se njih 37 posto. Međutim, čini se da priča euronewsa o Hrvatskoj kao budućoj članici eurozone sadrži i jednu važnu geopolitičku poruku koja bi mogla zakomplicirati nastojanja Vlade i HNB-a da što prije postanemo dio euro kluba.

Foto: kremlin.ru

 

Facebook Comments