Veliki Plenkovićev fijasko s Inom: Hoće li ga birači kazniti?

Veliki Plenkovićev fijasko s Inom: Hoće li ga  birači kazniti?

Prošle su dvije godine otkad je na Badnjak, 24. prosinca 2016. godine, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković objavio da će Inu vratiti u hrvatske ruke, nakon što je tih dana izgubila jedan od arbitražnih procesa protiv mađarskog Mola.

„Otkupit ćemo cijeli Molov paket Ininih dionica. Učinit ćemo to prema modelu koji smo već razradili, koji je financijski održiv i koji u konačnici neće povećati javni dug Republike Hrvatske“, rekao je tada Plenković ističući opravdanost tog pohvata činjenicom da je Ina „strateška“ hrvatska kompanija.

Ni mjesec dana kasnije, u siječnju 2017., formiran je Savjet za pregovore s Molom u vezi s tim otkupom dionica Ine. Savjet je brojao osam članova, pet iz HDZ-a, a tri iz Mosta, tadašnjeg Plenkovićevog koalicijskog partnera. U tom Savjetu nije bila i Martina Dalić, vjerojatno zato što je njen prijedlog da se otkup dionica Mola plati prodajom 25 posto minus jedne dionice Hrvatske elektroprivrede shvaćen kao pokušaj privatizacije HEP-a „na mala vrata“.

Formalni izgovor za njeno izostavljanje iz tog tijela bio je postupak koji se tada vodio protiv nje pred Povjerenstvom za sukob interesa, s obzirom na toi da je njen suprug Niko Dalić bio tada (a i danas je) u Upravi Ine. Potom je s tom hrvatskom namjerom upoznata i mađarska strana. Iz Budimpešte su uskoro službeno poručili da su otvoreni za prodaju svog udjela u Ini.

Nakon toga se u vezi s tom idejom dugo nije događalo ništa. Mostovci iz Vlade tada su se žestoko protivili i namjeri Mola da zatvori rafineriju u Sisku zbog, kako su obrazlagali, nerentabilnosti. Tamošnji sindikalni predstavnik Predrag Sekulić vodio je prosvjede protiv te Molove namjere, a na kraju mu je zbog toga uručen i otkaz. Nakon toga se politički aktivirao te je izabran u sisačko gradsko vijeće kao vijećnik Mosta.

Ovih dana je mađarski čelnik Ine Sandor Fasimon obznanio kako prestaje prerada nafte u sisačkoj rafineriji, ali da će se tamo ubuduće proizvoditi bitumen, naftni derivat sličan katranu te da će prostor sisačke rafinerije biti neka vrsta logističke baze, dakle, skladišta za tu tvrtku. Iz Vlade su na tu odluku, zbog koje su se ranije lomila koplja i organizirali štrajkovi, odgovorili prilično benevolentno.

„Najvažnije je da Ina posluje pozitivno“, sve je što je u vezi s tim kazao Plenković. U vezi pak s otkupom dionica Mola Plenković je još početkom prosinca ove godine dao naslutiti kako od svega možda neće biti ništa. „Ako se hrvatska i mađarska strana ne dogovore oko cijene otkupa dionica Ine od Mola, onda je to problem koji može biti i nepremostiv“, kazao je tada premijer.
Na Badnjak ove godine, dvije godine nakon obećanja da će vratiti Inu u hrvatske ruke, nije bio ništa određeniji. „Stav Vlade ostaje nepromijenjen“, rekao je premijer pojašnjavajući kako ima niz otvorenih pitanja između Hrvatske i Mađarske zbog Ine i Mola. Ministar Tomislav Ćorić, u čijem je resoru i energetika, ustvrdio je kako „vjeruje“ da će u narednim tjednima doći do tog ugovora i da će se postupak nastaviti“.

Iz oporbe su zbog odnosa prema Ini napali premijera. Čelnik SDP-a Davor Bernardić prozvao ga je zbog pristajanja na gašenje rafinerije Sisak, iako se prije izbora HDZ kleo da to neće dopustiti. Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić otišao je i korak dalje. “Vidi se da je Vlada Andreja Plenkovića pustila Inu na milost i nemilost Molu”, ustvrdio je. Predrag Sekulić, pak, koji je i dalje glasnogovornik Stožera za obranu rafinerije, rekao je u vezi s tim da „zbunjuje izostanak jasne reakcije Vlade“.

Očito je da, barem zasad, nema ništa od ispunjenja tog premijerovog obećanja od prije dvije godine. Mađari i dalje upravljaju Inom tako da ona sve više postaje sve manje važna podružnica Mola. Zatvara se defacto i sisačka rafinerija, a odluka o modernizaciji one u Rijeci, unatoč obećanjima, i ove je godine odgođena za sljedeću.

Facebook Comments