Pred Sudom Europske unije, čije je sjedište u Luxembourgu, uskoro će se održati ročište povodom slovenske tužbe kojom službena Ljubljana traži da to tijelo prisili Hrvatsku na prihvaćanje arbitražne presude o granici. Slovenci drže da je odbacivanjem te presude, donesene u srpnju 2017. godine, Hrvatska povrijedila pravo EU-a. Hrvatska je u petak tom sudu uputila podnesak kojim traži da taj Sud „u potpunosti odbaci (slovensku) tužbu kao nedopuštenu“.
Spor o granici, poručili su u tom podnesku iz Ministarstva vanjskih poslova, treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava te ne ovisi o primjeni prava EU-a niti o njegovu tumačenju. Granična pitanja među državama, o čemu postoji duga pravna praksa, se inače rješavaju pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) čije je sjedište u Haagu (nema veze s Haaškim sudom, ICTY) ili, ako je riječ o sporovima na moru, pred Međunarodnim sudom za pravo mora u Hamburgu.
Hrvatska je, kako je poznato, jednoglasnom odlukom Sabora još u srpnju 2015. raskinula arbitražni sporazum nakon što su se u javnosti pojavili dokazi kako su slovenski predstavnici u tom slučaju nepovratno kompromitirali taj proces. Objavljeni transkripti njihovih telefonskih razgovora upućivali su na pokušaj manipulacije sucima i dokazima, čime je za hrvatsku stranu priča o toj arbitraži završena.
Slovenci, koji su tom presudom dobili četiri petine Savudrijske vale (Piranskog zaljeva), ali ne i tzv. dimnjak, svoj prolaz kroz hrvatsko teritorijalno more do otvorenog mora, koji su žarko željeli jer su na temelju njega htjeli graditi svoja prava na epikontinentalni i gospodarski pojas, od tada pokušavaju prisiliti hrvatsku stranu na prihvaćanje te presude.
Slovenska policija redovito prelazi crtu sredine u Savudrijskoj vali, prilazi hrvatskim ribarima, upozorava ih i šalje im kazne zbog navodnog ulaska u slovenske teritorijalne vode. Zbog tog prilično agresivnog ponašanja, hrvatska policija od tada prati hrvatske ribare koji i dalje ribare, kao i ranije, do crte sredine u tom zaljevu i na određeni način ih štiti od slovenske policije izbjegavajući pritom incidente.
Slovenija je mjesecima pokušavala uvjeriti Europsku komisiju u opravdanost svoje tužbe protiv Hrvatske, ali u tome nije uspjela. Iz Bruxellesa su poručili kako žele ostati po strani u tom hrvatsko-slovenskom graničnom sporu što je izazvalo bijes u Ljubljani. I predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts je u travnju ove godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija, sugerirajući kako bi primjerenije bilo da su obje zemlje „sporazumno“ pred tim tijelom iznijele taj slučaj.
No, Slovenija je unatoč tome ostala uporna i odlučila je sama pokrenuti tužbu. Sada je hrvatska strana uputila svoj podnesak. Prvi korak bi trebala biti odluka Suda EU-a o nadležnosti za to pitanje. Prema dosadašnjoj pravnoj praksi tog tijela, ako zemlje koje imaju određeni spor nisu pred to tijelo izlazile sporazumno ili ako jedna od država koja je tužila drugu nije imala potporu Europske komisije, Sud EU je u pravilu odbacivao takve tužbe.
Vidjet ćemo kako će to biti u ovom slučaju. No, što god da se odluči, razgraničenje između Hrvatske i Slovenije, posebice ono na moru u Savudrijskoj vali, nema višu onu težinu kao u ranijim vremenima. Naime, upravo je arbitražna presuda koju Hrvatske ne priznaje, ohladila usijane glave u Sloveniji koji su prije nje držali kako mogu ostvariti maksimalističke ciljeve. Nisu tražili samo veći dio, kako ga nazivaju, Piranskog zaljeva, nego čak i cijeli zaljev tako da kad se s hrvatskog kopna na savudrijskom poluotoku stupi u more, već bi se ušlo u Sloveniju.
Sanjali su i o famoznom „dimnjaku“ preko kojeg su nasuprot istarske obale htjeli postavljati svoje (slovenske) naftne i plinske bušotine. Nekadašnji slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel uputio je pregršt nota hrvatskoj strani kada je otvarala plinska polja u sjevernom Jadranu tvrdeći kako je to sporno područje. Sada, nakon arbitražne presude, takvih besmislenih nota i zahtjeva više nema. Čak ni takav ad hoc osnovani sud, koji nije imao obvezu donositi presude prema međunarodnom pravu, nije im dao taj dio hrvatskog mora.