U Hrvatskoj već godinama nema eksploatacije ugljena, a prema podacima Rudarsko geološko naftnog fakulteta posljednje eksploatacije vršene su još tamo devedesetih u Vrbovu kraju Konjščine, područje Siverića i Tupljaku. 

Prema najnovijim istraživanjima broj elektrana na ugljen u cijelom je svijetu smanjen u 2021. godini, ali ovo  fosilno gorivo još uvijek je najodgovornije za globalno zatopljenje te i dalje stvara rekordne emisije CO2, ugrožavajući tako pariške klimatske ciljeve. S obzirom na ugasle rudnike u Hrvatskoj je situacija povoljna te naši ekolozi i drugi zabrinuti za očuvanje prirode mogu mirno spavati kada je u pitanju onečišćenje ugljenom.

Kako donosi Hina otkako je 2015. potpisan Pariški sporazum sa 195 zemalja svijeta, izgradnja termoelektrana na ugljen je smanjena, no u svijetu je još uvijek više od 2400 elektrana na ugljen koje rade punim pogonom u 79 zemalja, s ukupnim kapacitetom od 2100 GW.

U Hrvatskoj jedina aktivna termoelektrana na ugljen nalazi se u Plominskom zaljevu. Ona ima ukupnu snagu 210 MW i služi za uravnoteženje sustava opskrbe električnom energijom.  Konkurentnost same termoelektrane, koja dozvolu za rad ima do 2040. godine, u perspektivi će se svakako promijeniti zbog Sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (EU ETS) kojem trenutno Plomin II predaje više od milijun emisijskih jedinica godišnje. Ukupnim emisijama Republike Hrvatske Plomin doprinosi sa skoro 6%. Cilj PPCA je ugasiti sve termoelektrane na ugljen do 2030. godine.

Odricanje do ugljena dovelo je i do toga da je Hrvatska prošle godine službeno postala članica inicijative Powering Past Coal Alliance koja ima za cilj u potpunosti izbaciti ugljen kao energent iz upotrebe do kraja ovog desetljeća. Inicijativu Powering Past Coal Alliance (PPCA) pokrenule su vlade Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva 2017. godine, a do sada joj je pristupilo ukupno 36 zemalja svijeta, 39 lokalnih vlasti te preko 50 tvrtki i organizacija. Osnovni cilj PPCA je okupiti sve koji žele ubrzati tranziciju s ugljena kao energenta na proizvodnju energije iz čistih, ekoloških izvora.

Prema godišnjem izvješću Global Energy Monitora (GEM), nevladine organizacije sa sjedištem San Franciscu, koja katalogizira projekte o fosilnim gorivima i obnovljivoj energiji u svijetu, samo se u 34 zemlje razmatra mogućnost izgradnje novih elektrana na ugljen, što je manje u odnosu na 41 u siječnju 2021. godine. 

Najteža je situacija u Kini koja nije pokazala potpunu predanost prema smanjenju broja novih elektrana, premda se zajedno s Japanom i Južnom Korejom obvezale su se da će prestati financirati nova postrojenja na ugljen u drugim zemljama. Unatoč svemu svjetska ‘operativna flota’ energije iz ugljena porasla je u 2021. za 18 GW, a od prosinca je u izgradnji dodatnih 176 GW kapaciteta ugljena – otprilike isto kao i godinu prije. Najveći dio toga rasta odnosi se na Kinu, na koju otpada nešto više od polovice nove električne energije na ugljen. Južna i jugoistočna Azija odgovorne su za još 37 posto.

“Broj cjevovoda elektrana na ugljen se smanjuje i jednostavno se više ne bi trebali izdvajati novci za izgradnju novih elektrana na ugljen”, rekla je Flora Champenois iz Global Energy Monitora. “Moramo stati, odmah.”

UN-ov međuvladin panel za klimatske promjene i Međunarodna agencija za energiju upozoravaju da borba protiv globalnog zatopljenja na razini prihvatljivoj za život znači da nema mjesta izgradnji novih elektrana na ugljen te da se postojeće trebaju što prije prenamijeniti ili ukloniti. Bogate zemlje to moraju učiniti do 2030., a većina onih siromašnijih do 2040., rekli su.

Mnoga gospodarstva u nastajanju, poput onih u Indiji, Vijetnam i Bangladešu, smanjila su planove o novim postrojenjima na ugljen. U Sjedinjenim Državama su napori da se smanji upotreba ugljena usporeni, stoji u izvješću. Količina američkih kapaciteta ugljena koji su povučeni 2021. godine, pada drugu godinu zaredom, sa 16,1 GW u 2019. na 11,6 GW u 2020., na procijenjenih 6,4 do 9,0 GW u prošloj godini. Da bi ispunile svoje klimatske ciljeve, Sjedinjene Države bi, od sada do 2030. trebale povući 25 GW godišnje. Europska unija povukla je rekordnih 12,9 GW 2021., od čega 5,8 GW u Njemačkoj, 1,7 GW u Španjolskoj i 1,9 GW u Portugalu, koji je prestao koristiti ugljen u studenome 2021. ili devet godina prije zadanog datuma o postupnom ukidanju.

Ratna zbivanja u Ukrajini dovela su i do toga da je Europska unija odlučila u sklopu sankcija prema Rusiji. Uvesti embargo na uvoz ruskog ugljena. To bi pogodilo i našu TE Plomin, ali je ujedno još jedna čvrsti pokazatelj da se i Hrvatska i Europska unija trebaju okrenuti još intenzivnije ekološkim izvorima goriva koji ne zagađuju okoliš.

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.

Foto: Hina