Gospođa Janja Mitić se već nekoliko godina bori sa zloćudnom bolešću raka debelog crijeva, ali tijekom našeg razgovora djelovala je kao osoba puna života i koja je spremna na sve životne izazove i probleme. Vesela je i optimistična iako svi znamo da nema teže situacije od one kada se morate suočiti sa zloćudnom bolešću, kada vam se život okrene naglavačke i kada morate, kako god znate, krenuti u neizvjesnu i dugotrajnu borbu.

„Najteže je bilo saznati da imate karcinom. To je zaista teško. Najgore je kada morate shvatiti da se trebate boriti za svoj život. I ja sam to prihvatila. I zaista se lavovski borim. Nijednog trenutka ne želim pomisliti da sam bolesna”, kaže nam sedamdesetogodišnja Janja Mitić koja je u subotu bila jedna od „ domaćica” na obilježavanju “Dana plave zvijezde – Blue day”. Riječ je o javnozdravstvenoj akciji koju je organizirala udruga P.I.N.K. Life koja ima za cilj ojačati svijest o važnosti prevencije raka debelog crijeva.

Iako je samo dan ranije bila na kemoterapiji, gospođa Janja je neumorno komunicirala sa svim zainteresiranima i pokušala preko svog primjera pokazati da se unatoč teškoj dijagnozi može normalno živjeti. S obzirom na to kakvom energijom zrači gospođa Janja, slučajni prolaznik nikada ne bi ni pomislio da proživljava životnu dramu. Samo jaka i snažna soba može zatomiti sve probleme i životne nedaće i okrenuti se životu i, koliko smo vidjeli, uživati u svakom trenutku. Prije karcinoma debelog crijeva Janja je imala dobroćudni karcinom na mozgu kojeg je uspješno operirala, ali od tada boluje od epilepsije.

„Otkrila sam karcinom kad su me pozvali na pregled. Otkrili su mi benigni polip, ali s obzirom na to da je bila korona morala sam čekati godinu dana i u međuvremenu sam dobila karcinom. Tek kada su me operirali saznala sam da je to karcinom. Onda sam dvije godine bila na terapijama”, govori nam Janja o svom iskustvu sa zloćudnom bolešću. Odmah upada u oči hrabrost kojom je Janja prihvatila svoju tešku bolest. Nije upala u onu karakterističnu malodušnost u koju, posve normalno, upada većina ljudi kada ih sustignu bremeniti problemi. Janja nije od onih koji će plakati nad svojom sudbinom i pitati se zašto baš ja. Život je neponovljiva avantura koja donosi lijepe i ružne stvari, a koju Janja, za koju smo se uvjerili da je rođeni borac, prihvatila. Sa zadivljujućom mirnoćom nam govor kako se 2023. godine ponovno pojavio karcinom, sada još veći i opasniji.

„Išla sam na dvije operacije. Evo i do danas se liječim, idem na kemoterapije. Jučer sam dobila nalaz. Hvala bogu dobar je. Imam još jedan ciklus kemoterapije koji treba odraditi da bude sve ok, da bude sve dobro”, ističe naša sugovornica koja nam je u razgovoru otkrila da je i veliki ljubitelj automobila i brze vožnje. I zaista se u njezinom nastupu može osjetiti životna energija i strast koju donosi brza vožnja i automobili. Sada joj, možda najviše, nedostaje te adrenalinske vožnje otkad je oboljela od epilepsije. Ova dugogodišnja vozačica raly utrka prisjeća se svoje “lude” vožnje kada je iz Novog Zagreba (Trnsko) za samo devet minuta stigla do West Gatea. Za one koji nisu iz Zagreba samo treba reći da bi i legendarni vozač Formule 1 Niki Lauda imao problema ostvariti takvo vrijeme.

Janja kaže da su joj prijatelji i obitelj velika potpora u ovoj životnoj borbi.

„Jako me podržavaju, ali se ne ponašaju kao da sam bolesnik. Jednostavno svi prihvaćaju moju pozitivnu energiju. Moraju biti svi pozitivni”, s osmjehom objašnjava naša sugovornica koja je posebno naglasila važnost preventive i odlaska na kontrolne preglede.

„Svima bih preporučila da ne čekaju da ih zovnu iz bolnice nego da jednostavno samo odu na pregled. Mora se ići na pregled. Obavezno ići na kolonoskopiju. Ništa nije strašno. Nikakav bauk. Treba ići na preglede i voditi računa o zdravlju”, zaključuje Janja.

Doktor Pavo Kostopeč, poznati zagrebački kirurg sa KBC-a Merkur i stručni suradnik Udruge P.I.N.K. Lifea, ističe da se ovakvim javnozdravstvenim akcijama želi promovirati zdravlje i naglasiti koliko su važni preventivni pregledi.

“Želimo ukazati koliko je važna prevencija i koliko je ključno rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva. Bolest otkrivena u ranom stadiju jamči brzo i uspješno liječenje, brzi povratak u obiteljsku i radnu sredinu te što je najvažnije punu duljinu i potpunu kvalitetu života”, ističe doktor Kostopeč dodajući da su Hrvati, sudeći po odazivu na nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, prilično nemarni prema svom zdravlju.

„Odaziv je premalen, ovisno o ishodišnim točkama naših statistika rezultat je 20%, najviše do 30%. Što je i s aspekta uloženih financijskih sredstava i javnozdravstvene skrbi nedovoljan rezultat da bi program mogli smatrati uspješnim”, ističe naš sugovornik. Stoga se postavlja pitanje tko je odgovoran za tako loš odaziv. Je li to Hrvatski zavod za javno zdravstvo?

“HZJZ ima ograničen broj profesionalaca, koji u teškim uvjetima odrađuju velik, značajan i mukotrpan posao, ponekad s većim, ponekad s manjim uspjehom, ali uvijek s iskrenom i dobrom nakanom, i osobnim odricanjem”, ističe naš sugovornik koji je uputio i blagu kritiku prema građanima Hrvatske.

“Uzmite u obzir da se usprkos svim naporima na test odazove jedna petina građana. Govorimo o programu ranog otkrivanja jednog od najtežih karcinoma na test uzoraka stolice, a kasnije možda i kolonoskopiji, za koje su termini unaprijed osigurani, a sve je za građane potpuno besplatno. Čak je i povratna poštarina plaćena. I u takvim okolnostima 4/5 građana propušta priliku da dođe u poziciju pravovremene ključne dijagnostičke pretrage, potom i liječenja.
Iz navedenog možemo i moramo zaključiti da Hrvati nisu zdravstveno odgovorni u potrebnoj mjeri te da je to u svakom slučaju nužno poboljšati”, naglašava doktor Kostopeč dodajući da je slaba zdravstvena odgovornost Hrvata po pitanju odaziva na nacionalne testove dio generalno manjkave odgovornosti prema vlastitom zdravlju, ali i ukupnoj zajednici.

U takvom nesavršenom ambijentu došla je epidemija covida koji je poremetio ionako lošu svijest o preventivnim pregledima. Pojedini pacijenti su prekasno otkrili karcinom, a pojavili su se i drugi problemi u liječenje ove bolesti.
“U vrijeme pandemije korona virusa su se svi društveni procesi zaustavili ili barem značajno unazadili. I ove naše javne zdravstvene kampanje su bile isključivo digitalne sa limitiranim dosegom.
Danas živimo postkorona razdoblje u kojem su se generalno građani kao jedinke povukli u svoje domove i u sebe same te slabije participiraju u svim procesima zajednice. A sve je izravna posljedica same pandemije. Tako da je korona napravila veliku štetu svim preventivnim i javnozdravstvenim akcijama te će trebati niz godina da se ta šteta popravi”, ističe dr. Kostopeč upozoravajući da i ‘moderno digitalno vrijeme’ ima negativne efekte na program javnozdravstvene zaštite.

“Moderno vrijeme koje uključuje potpunu digitalizaciju ima dvojak učinak na ovakve nacionalne programe. S jedne strane, proces digitalizacije omogućuje nove alate, stvaranje registara i efikasniju kontrolu procesa. Međutim, s druge strane, dodatno promiče okretanje pojedinca prema sebi, ima negativan efekt na živa okupljanja i druženja te dodatno otežava provođenje ovakvih javnozdravstvenih evenata i kampanja”, ističe naš sugovornik koji kaže da u budućnosti još više treba raditi na preventivi.

“Cilj je osvijestiti društvo u cijelosti i svakog pojedinca osobno o važnosti prevencije i ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Želimo pojačati zdravstvenu odgovornost zajednice. Svi skupa moramo u tome participirati. Profesionalci zdravstvenog sustava, društveni aktivisti i volonteri, svi dionici civilnog društva, svi građani i svaki pojedinac te sva medijska i ukupna javnost. To je općedruštveni angažman i zajednički projekt cijele zajednice”, ističe cijenjeni kirurg dodajući i dodaje da “civilno društvo u tom segmentu ima neprocjenjivu ulogu”.

“Civilno društvo uvijek spaja profesionalce, institucije i zdravstveni sustav s građanima i njihovim potrebama. Vrlo je važno snaženje i podrška udrugama koje se bave prevencijama bolesti i poboljšanjem skrbi onkoloških pacijenata. Udruga P.I.N.K. life i naši volonteri spremni su i pojačati aktivnosti za podizanje zdravstvene svijesti svih građana, kao i ukupni angažman na dobrobit najpotrebitijih članova društva”, zaključuje dr. Pavo Kostopeč.

Fotografije: Dražen Ćurić/Teleskop

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2024. godinu.