Katolička crkva s vremena na vrijeme razmatra rastući problem raspada bračnih zajednica i razvoda brakova te sklapanje novih civilnim vjenčanjima. Na to ju navode porazni statistički podaci i sve veći broj katolika koji su nakon razvoda ponovno vjenčani u civilnom braku. U Hrvatskoj se prije 35. godišnjice razvede svaki četvrti brak, a prema podacima DSZ-a objavljenima u srpnju u 2017. u Hrvatskoj brak prosječno traje samo 14,7 godina.

Kad su u pitanju podaci za EU o broju razvoda na 100 sklopljenih brakova, Hrvatska je u sredini. U 2016. zemlja s najvećim brojem razvoda na 100 brakova bila je Portugal (69 razvoda), dok najmanje razvoda ima Malta (12,2 razvoda). Hrvatska ima 34,4 razvoda na 100 sklopljenih brakova. Problem koji Katolička crkva pokušava riješiti jest kako se odnositi prema osobama koje su vjenčane u crkvi i ponovno vjenčane. U ovom pitanju stavovi vjernika i Crkve prilično se razilaze.

Prema rezultatima PewResearch centra o stavovima američkih katolika oko pitanja crkvenog nauka o spolnosti, koje su prikupljeni od 5. svibnja do 7. lipnja 2015., većina njih ne smatra grijehom kada nevjenčani parovi žive zajedno, dok 49 posto istih smatra da nije grijeh kada osobe uđu u drugi brak bez crkvenog poništenja prvog. Istraživanje također pokazuje kako se 34 posto katolika koji su u drugom braku (bez valjanog poništenja prvog braka) ili žive u izvanbračnim zajednicama redovito pričešćuje, piše portal bitno.net.

Pitanje koje se uvijek iznova postavlja odnosi se na osobe koje su ponovno vjenčane, ali i dalje žive u skladu s kršćanskim naukom i vrijednostima, ali se zbog prvog braka sklopljenog u crkvi ne smiju pričestiti u Crkvi. Portal bitno.net objavio je izvadak iz knjige Christophera Westa “Otvoreno o seksualnosti i braku” u kojem se navodi slučaj jednog katolika “koji voli svoju drugu ženu i voli Boga, ali kako mu nije odobreno poništenje prvoga braka, ne može primati svetu pričest”. Osjeća se izostavljenim i odbačenim od Crkve. Zašto je Katolička Crkva tako gruba i neosjetljiva oko takvih stvari, posebno s obzirom na činjenicu da druge Crkve s dobrodošlicom primaju sve?

Odgovor glasi: “Spolno sjedinjenje dviju osoba koje nisu vjenčane u izravnoj je kontradikciji s euharistijskom Kristovom ljubavi. To je još naglašenije kada su jedan ili oba spolna partnera u braku s nekim drugim. Iz toga razloga katolik/katolkinja koji/a ustrajava u održavanju spolne veze s nekom osobom, dok je u stvarnosti vjenčan/a s nekim drugim, ne može primati svetu pričest”. Iz Vatikana dolaze pomalu zbunjujuće poruke o tom pitanju. Papa Franjo 2015. svojim izjavama je dao naslutiti kako ima razumijevanja za osobe koje su primile sakrament braka, a kasnije se razvele i ponovno vjenčale u civilnom braku. Stav Crkve nakon toga je da ipak postoji put za primanje pričesti ali, to ovisi o svakom slučaju pojedinačno.

U novije vrijeme problemom razvedenih i ponovno vjenčanih parova, te pričešćivanjem u izvanbračnim zajednicama, bavile su se dvije biskupske sinode 1980. i 2005., Kongregacija za nauk vjere, u dva navrata 1973. i 1994.), te pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. u svoje dvije postsinodalne apostolske pobudnice 1981. i 2007.
Prema dokumentu koji je Kongregacija za nauk vjere objavila 1994. – Pismo biskupima Katoličke Crkve o pristupanju razvedenih i ponovno vjenčanih vjernika euharistijskoj pričesti, koji je potpisao tadašnji pročelnik Kongregacije kardinal Joseph Ratzinger navodi se kako Crkva “vjernicima koji se nalaze u neurednim bračnim prilikama treba iskazivati Kristovu ljubav i majčinsku blizinu Crkve.

Trebaju ih s ljubavlju prihvaćati, poticati ih da se pouzdaju u Božje milosrđe, razborito i s poštovanjem upućivati ih na određene putove obraćenja i sudjelovanja u životu crkvene zajednice”. U dokumentu se izričito navodi: Vjerna riječima Isusa Krista, Crkva tvrdi da ne može priznati valjanom novu vezu, ako je prethodni brak bio valjan. Ako su razvedeni sklopili građanski brak, nalaze se u stanju koje objektivno protuslovi Božjemu zakonu i stoga ne smiju pristupati euharistijskoj pričesti dokle god traje takvo stanje.”

Također se navodi da Crkva brižnom ljubavlju čini sve što može vjernike koji se nalaze u “neurednim bračnim prilikama utvrđivati u ljubavi Krista i Crkve” jer će im samo tako biti moguće potpuno prihvaćati poruku kršćanskoga braka i u vjeri podnositi patnju svoga stanja”. Ističe se kako se ovdje “nije riječ ni o kakvoj diskriminaciji, nego samo o potpunoj vjernosti volji onoga Krista koji nam je iznova predao i povjerio nerazrješivost braka kao Stvoriteljev dar.”

“Pismo biskupima Katoličke Crkve o pristupanju razvedenih i ponovno vjenčanih vjernika euharistijskoj pričesti” dokument je koji je dao precizan opis pastoralnog i teološkog pristupa “razvedenima u drugom braku”, kao i jasne naputke svećenicima kako ljudima u takvoj situaciji trebaju pristupati. I kao takav, navodi portal bitno.net, on je i dalje temelj i polazište za svaku pastoralnu aktivnost, pa i moguću dublju analizu problematičnih situacija poput ove koju pokazuju žalosni statistički podaci iz SAD-a.

U ovu problematiku uključio se i papa Franjo koji je svojim izjavama nekima dao povoda za zaključak kako Vatikan mijenja svoj odnos prema problemu parova koji su primili sakrament ženidbe u crkvi, a potom tražili odobrenje za odvojeni život. Na audijenciji na Trgu svetog Petra 2015. rekao je kako su u nekim slučajevima rastave braka neizbježne jer je bračnim partnerima nemoguće ostati zajedno.

Na redovitoj biskupskoj sinodi održanoj 2015. glasovanjem je usvojen dokument koji je dobio potrebnu dvotrećinsku većinu, a prema kojem će se o davanju pričesti rastavljenim i ponovno oženjenim parovima odlučivati od slučaja do slučaja, objavio je Večernji list. Samo za jedan glas prošao je paragraf 85. koji kaže kako „osobe koje su se rastavile i ponovno oženile moraju biti integrirane u kršćansku zajednicu na razne moguće načine“.

Za taj paragraf, koji otvara vrata davanju pričesti osobama koje su se civilno vjenčale po drugi puta, a bile su u prvom braku vjenčane u crkvi, glasovalo je 178 od 265 prisutnih sinodalnih otaca (od ukupno 270), pa je dvotrećinski kvorum iznosio 177 (protiv je bilo 80 i 7 suzdržanih).

Prema tom dokumentu, svaki slučaj će se posebno razmatrati, a mjesni biskup odlučuje mogu li nakon pokore oni koji žive u drugom braku opet pristupiti pričesti. “Rastavljene i ponovno oženjene osobe „ne samo što se ne smiju osjećati izopćenima, već mogu živjeti i sazrijevati kao živi članovi Crkve osjećajući je kao majku koja uvijek prihvaća i brine se o njima s ljubavlju i hrabri ih u životnom i evanđeoskom hodu“, stoji u dokumentu. Na koncu glasovanja sinodalnim ocima se obratio papa Franjo naglasivši kako je „glavna zadaća Crkve ne da dijeli osude i prokletstva, već da proglašava Božje milosrđe, da poziva na obraćanje i vodi sve ljude prema Gospodinovu spasenju“.

Kakav je završni dokument glede rastavljenih i ponovno oženjenih osoba novinarima je najavio bečki nadbiskup kardinal Christoph Schönborn kazavši kako se tim osobama neće odgovarati s „da ili ne, crno ili bijelo“, već će se postupiti u svijetlu onoga što je napisao papa Ivan Pavao II. u pobudnici Obiteljska zajednica (Familiaris consortio), odnosno da se moraju razmatrati pojedini slučajevi, jer su „situacije različite“, piše Večernji list.

Prema informacijama koje je objavio portal 24sata, Vatikan je tako odobrio rastavu našim poznatim pjevačima i pjevačicama, poput Nine Badrić, Marka Perkovića Thompsona i Danijele Martinović te Paole Ramljak. Danijela i Thompson su u braku bili tri godine, a Nina Badrić i Bernard Krasnić čak šest. Svi oni su predočili Crkvi valjane i nepobitne dokaze. No, to je proces koji traje. Thompson i Danijela uspjeli su nakon višegodišnje borbe te su zahtjev dvaput predavali. Nina Badrić je “blagoslov rastave” dobila nakon četiri godine. Osobe kojima je  Crkva odobrila rastavu mogu se   bez ikakvih zapreka  ponovno oženiti i  primati  svetu pričest.