Brojni posjetitelji i planinari posljednjih desetak godina šokirani su prizorima na koje nailaze na Medvednici. Posječena stabla, ogoljena područja koja izgledaju kao da je pala atomska bomba, na žalost, nisu samo posljedica snažnog nevremena koje je pogodilo Zagreb i okolicu 2013. i 2014. godine, nego sustavne devastacije. Zeleni odred, forum u okviru braniteljske udruge „Vidra – veterani i društvena akcija“, prošle je godine pokrenuo nekoliko prosvjednih mimohoda, ali i prikupio opsežnu dokumentaciju u vezi s nepravilnostima i mogućim kriminalnim radnjama koje se događaju u tvrtki Hrvatske šume.
Kako navode na svom Facebook profilu, “glavni akteri su predsjednik i članovi Uprave te nekoliko djelatnika koji se nalaze u Nadzornom odboru i radničkom Sindikatu”.
“Koja je svrha poduzeća Hrvatske šume i koji je cilj upravljanja nacionalnim bogatstvom? Posluju li Hrvatske šume isključivo kako bi ostvarile što bolje poslovne rezultate ili da vode apsolutnu brigu o našim šumama? Ako je smisao prekomjerna sječa kako bi se nekolicina bogatila – šume će nestati za 20 godina”, upozorava Zeleni odred.
Tvrde da sustav nadzora nad upravljanjem i gospodarenjem šumama od strane šumarske inspekcije nije dobar i da se ne poštuju zakonski propisi. O tome svjedoče brojne opustošene površine šuma kojima upravljaju i gospodare „Hrvatske šume“ na kojima je šuma posječena da nije ostalo ni jedno stablo, a podmlatka i mlade šume nema. Dovoljno je pogledati Medvednicu, i sve će biti jasno i nedvojbeno. Nije ni čudno što do toga dolazi kada „Hrvatske šume“ ne izrađuju šumskogospodarske planove koje su dužne izrađivati i po njihovim propisima gospodariti.
Podsjećaju na apsurdnost situacije da u „Hrvatskim šumama“, državnoj tvrtki, ministar Tomislav Tolušić predstavlja skupštinu „Hrvatskih šuma“, a u sklopu Ministarstva kojemu je Tolušić na čelu, je i šumarska inspekcija. “Kad ima nepravilnosti u „Hrvatskim šumama“, a ima ih na pretek, šumarska inspekcija bi trebala utvrditi prekršaj, a indirektno bi i ministar Tolušić bio odgovoran zbog prekršaja jer je on Skupština „Hrvatskih šuma“. A znamo da se “u Lijepoj našoj ne može dogoditi da će netko tko je podređeni utvrditi da je nadređeni u krivu, navodi se na postu koji potpisuju predsjednica Udruge Vidra Vesna Grgić i Gordana Pasanec.
Nadalje, navode da “ima i slučajeva da šumarska inspekcija ne želi djelovati jer je vrlo jak zemljačko-rođački mentalitet pa u pojedinim situacijama inspekcija ne vidi očito, samo kako se ne bi ništa talasalo, kako se odgovorna osoba ne bi kaznila”.
Za zaštitu hrvatskih šuma i Medvednice, Zeleni odred poduzeo je konkretne mjere, a planira i nove te poziva sve zainteresirane da ih podrže. Gordana Pasanec potvrdila je za Teleskop.hr da je dokazni materijal 03. siječnja 2019. predan kao nadopuna tužbi koja je ranije ušla u proceduru te da su istoga dana predali i otvoreno pismo premijeru Plenkoviću i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.
“S obzirom na svakodnevne slike koje pristižu s terena i dokumentaciju koju posjedujemo, odlučili smo da je došlo vrijeme za izlazak na cestu”, ističu u forumu Zeleni odred i pozivaju sve koji dijele njihovu zabrinutost za hrvatske šume i žele rješenje ovog problema da u što većem broju dođu u četvrtak, 10. siječnja 2019. godine na prosvjedni skup “Što Ste Sjekli – Sjekli Ste” ispred zgrade Hrvatskih šuma d.o.o., s početkom u 14:30 sati. Tom prilikom javno će pročitati pitanja namijenjena predsjedniku i članovima Uprave. Dali su i rok nadležnima da u roku od 24 sata odgovore na pitanja te da taj odgovor objave u medijima.
O problemu sječe Medvednice na koji ukazuje Zeleni odred pisao je i portal Deutsche Welle, u kolovozu prošle godine, u tekstu “Sljeme nije samo “oćelavilo”, ono se devastira”. Navode se riječi predsjednice udruge Vidra Vesna Grgić da je tužila Hrvatsku europskim institucijama jer krši međunarodni ugovor kojem je pristupila 2014. godine, “Eko mrežu Natura 2000”. Grgić je napomenula kako je riječ o itekako ozbiljnom nizu propisa čije kršenje državu – točnije građane kao porezne obveznike, može koštati milijunske kazne, a dokaz za to je primjer Poljske protiv koje je Europski sud pravde ove godine donio pravorijek po kojem će morati platiti milijune eura kazni ne bude li odmah zaustavila sječu u šumi Białowieża, jednoj od posljednjih preostalih europskih prašuma.
Deutsche Welle navodi i riječi Martine Jurjević Varga iz Parka prirode Medvednica koja demantira optužbe tvrdeći kako se “boljom informiranosti javnosti o načinu pomlađivanja i gospodarenja šumama može izbjeći negodovanje većine pučanstva koje dovršnu sječu smatra devastacijom, pa i uništenjem šume. Ne bi bilo loše obići teren gdje je upravo napravljen dovršni sijek, a potom otići na prostor gdje je to napravljeno prije 8-10 godina gdje se već lijepo vidi i može predočiti izgled buduće šume”, kazala je tom prilikom Martina Jurjević Varga. Osim Zelenog odreda na problem devastacije Medvednice upozorili su i iz Planinarskog saveza Zagreba, upozorenjem kako se sječa na Medvednici nastavlja u nesmanjenom obimu.
“Niti na jednom području ne provodi se kvalitetna sanacija šumskog reda, a totalna sječa na Medvednici ne bi se trebala uopće provoditi. Po nama šumarski radovi u PP Medvednica trebali bi se isključivo provoditi u funkciji zaštite okoliša i povećanju kvalitete samog parka prirode kvalitetnom infrastrukturom, smjerokazima, drvenom galanterijom i slično. Na žalost niti sama institucija PP Medvednica nije u toj funkciji i sva sječa na Medvednici se uglavnom odvija uz njihov pristanak, a nakon provedene sječe ili za vrijeme sječe ista ne provodi nadzor radova kako bi natjerali kooperante HR šuma da se pridržavaju osnovnih šumskih pravila reda. Nevjerojatno je zapravo kako uopće PP Medvednica uspijeva prikazati park na međunarodnom planu kao park Nature 2000, u kojima bi trebala biti vrlo stroga pravila eventualne eksploatacije šume“, rekao je za Deutsche Welle Damir Gobec iz Planinarskog saveza Zagreba.
Vesna Grgić upozorila je na još jedan važan podatak važan za razumijevanje stanja na Medvednici. Napomenula je kako je Sabor nedavno, dok je nacija bila zaluđena nogometom i vatrenima donijela Zakon o šumama, koji olakšava prenamjenu šumskog u građevinsko zemljište. Njezina udruga dokumente o tome što se zbiva na Sljemenu skuplja od prošle jeseni, a javljaju im se, kaže, pojedinci i udruge i iz drugih krajeva Hrvatske.