Forum Zeleni odred danas je dobio snažnu međunarodnu potporu svojim aktivnostima u zaustavljanju bjesomučne devastacije hrvatskih šuma i razotkrivanju velike mreže pojedinaca koji su iskorištavali nacionalna dobra za osobnu korist, a sve, kako ističu u Zelenom odredu, pod pokroviteljstvom najviših hrvatskih institucija i nadležnih ministarstava.

Prema riječima Vesne Grgić, predsjednice braniteljske udruge Vidra i članice foruma Zeleni odred koji djeluje u sklopu udruge, snažna potpora stiže im od austrijskog europarlamentarca koji je u ime Zelenih zadužen za našu regiju i provedbu eko mreže Natura 2000 i koji je zaslužan što je zaustavljena sustavna devastacija šuma u Poljskoj.

On će uskoro doći u Hrvatsku gdje će od nadležnih tražiti odgovore, ali i odgovornost, za štetu koja je proteklih desetak godina učinjena na šumama diljem Hrvatske. Njegovo ime, kaže Grgić, otkrit će na najavljenom prosvjedu ispred sjedišta Hrvatskih šuma u četvrtak 10. siječnja s početkom u 14.30 sati.

O Europskoj uniji možemo misliti svašta, ali kada je riječ o zaštiti okoliša, Unija ne oprašta nikome. Tome se nada i naša sugovornica rekavši kako je austrijski europarlamentarac najavio skori dolazak u Hrvatsku čim je vidio opsežnu dokumentaciju sustavnog devastiranja hrvatskih šuma, Medvednice, Petrove gore, a posebice Žumberačkog gorja.

“To je ekocid koji je kažnjiv čak i da Hrvatska nije potpisnica Ekološke mreže Natura 2000“, riječi su austrijskog europarlamentarca kada je vidio satelitske snimke i fotografije posječenih područja, kaže nam Vesna Grgić koja se nada kako su sada jako porasle šanse da Hrvatska vlada, pod međunarodnim pritiskom, hitno zaustavi nemilosrdnu sječu hrvatskih šuma. Tijekom razgovora podsjetila je na perfidnu metodu kojom su nekada državne šumske površine dospijevale u ruke pohlepnih privatnika koji su na njima ostvarili ogromnu zaradu, a sve u skladu s hrvatskim zakonima, što ju navodi na zaključak da je protiv Hrvatske doista na djelu zavjera s ciljem iskorištavanja nacionalnih dobara zaštićenih Ustavom.

Kako su javne površine dospijevale u privatne ruke Grgić je objasnila na primjeru Petrove gore. “Tamo je površina od 24 kvadratna kilometra napadnuta u tolikim količinama da je to nezapamćeno. Dio te površine otkupila je privatna tvrtka, nešto od grada, a nešto od privatnika. Sve su to bile parcele koje su u katastru bile deklarirane kao oranice, voćnjaci i krčevine. Te površine od Domovinskog rata bile su zapuštene i obrasle gustom šumom, dok se nisu pojavili pojedinci koji su se pozivali na odredbe zakona o povratku zemljišta prvobitnoj namjeni, tj. poljoprivredi. Posječena drva prodavali bi i zarađivali velik novac.

Međutim, nastavlja Grgić, problem je u tome što su na račun toga dobili poticaje od Republike Hrvatske, tj. novac poreznih obveznika, ali i poticaje iz međunarodnih fondova za razvoj agrara. I tako su zaradili na šumi, pa su zaradili na poticaijima, a nakon toga podnijeli zahtjev za izmjenom prostornog plana u Karlovačkoj županiji i prenamjenom zemljišta kako bi, opet u skladu sa zakonom, sagradili objekt za ugostiteljsko turističke namjene.

Na primjeru Petrove gore, radi se o površini od 42 hektara”, kaže Vesna Grgić naglasivši kako je “u cijeloj priči skandalozno to što se šuma žrtvuje za takve stvari, a privatna tvrtka na njoj zarađuje tri puta, od prodaje, poticaja, i na kraju od objekta koji donosi stalni prihod”. Dodaje kako se “po istoj špranci” radi na Žumberku i Papuku.

A koliko daleko se ide u planiranju iskorištavanja šuma govori podatak kako je Ministarstvo poljoprivrede “sebi pod kapu stavilo Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (HAUP) koja utvrđuje vrste i stanišne tipove pod zaštitom u okviru ekom mreže Natura 2000”, ali ima i pravo odrediti koje su radnje u šumi dopuštene, a koje ne. Pitanje je, kaže Grgić, kako možemo vjerovati u njihov kredibilitet kada su od 1. siječnja ove godine pod istom kapom kao i šumarska inspekcija. Tko će biti toliko hrabar da ne izda dozvolu o prenamjeni ili da nije opravdano izdati dozvolu za “gospodarenje šumom”, kaže Grgić dodajući kako “vrišti” kada čuje formulaciju “održivo gospodarenje” iz Zakona o šumama. Sve je to predano je DORH-u u sklopu tužbe za pretjeranu sječu šuma. “Nastojimo zaustaviti najveći ekocid u našoj novijoj povijesti”, istaknula je Grgić.

“Prvi nam je cilj zaustaviti totalnu devastaciju, tražiti da ljudi odgovaraju jer kada prijeđete prag uništenja šume ona se  više ne može obnoviti. Ugrožen je cijeli eko sistem”, istaknula je navodeći primjer Žumberačke gore gdje više nema vode, nema staništa i gdje je nestao život. Imate strahovita klizišta, uništavaje bioraznolikosti, negdje se preusmjeravaju tokovi potoka… Za ovo što se napravilo na Žumberku insajederi kažu kako se boje da se neće moći vratiti u prijašnje stanje. Zato tražimo da se to hitno zaustavi, a prvo da se zaustavi pitanje korupcije i umreženosti jer sve ide do vrha”, kaže Grgić dodajući kako se “ide na dokazivanje da se na ovakav način krade država i na otkrivanje kriminalieta. Naglašava kako su u ovom poslu “svi povezani”. “Ministarstvo poljoprivrede, energetike, Hrvatska komora inženjera šumarstva, Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo turizma… svi su povezani, a izgovor im je “turizam pošto poto” jer nam je to glavna gospodarska grana, kaže predsjednica udruge Vidra.

Pretpostavlja da će se u Hrvatskoj dogoditi ono što se dogodilo Poljskoj. “Kazna je varijanta pritiska, dnevni penali do povratka na staro. A to znači uništenje novoizgrađenih cesta i puteva i prestanak svih radnji rušenja dok se sve ne vrati na staro i onda novim planom i programom krenuti u pravo održivo gospodarenje, zaključila je predsjednica Vidre Vesna Grgić u razgovoru za Teleskop.hr.