Ministar gospodarstva Damir Horvat rekao je u ponedjeljak da su stigle vrlo ozbiljne ponude za kupnju pulskog i riječkog brodogradilišta. „Neke od ponuda su vrlo ozbiljne“, rekao je Horvat nakon sastanka s Upravom Uljanik grupe koja ga je izvijestila o pristiglim ponudama, javlja N1.

Horvat je zatražio malo strpljenja kako bi Uprava tog posrnulog giganta, u sklopu kojeg je osim pulskog i riječko brodogradilište, proanalizirala što je stiglo i o tome izvijestila Ministarstvo financija i njegovo Ministarstvo gospodarstva. Na Upravi je, kaže, donošenje konačne odluke.

I predsjednik Uprave Uljanik grupe Emil Bulić rekao je da će biti konkretniji tek nakon razgovora s ponuđačima koji su se javili na natječaj, nakon čega će se valorizirati njihove ponude. Nije htio otkriti ni koje su se kompanije javile na natječaj, pa niti koliki im je broj.

Mediji su ranije objavili, pozivajući se na neslužbene informacije, da su za Uljanik grupu, osim zajedničke ponude Brodosplita kojem je načelu Tomislav Debeljak i talijanskog Fincanterija, zainteresirani i australska Scenic grupa koja u Puli pokušava dovršiti svoj polarni kruzer te Pomorski institut iz Splita.

Ako su ponude, kako je to rekao ministar Horvat, vrlo ozbiljne, onda im treba dati vremena da sve naprave u miru i transparentno. Svima u Hrvatskoj je u interesu da konačno pulsko i riječko brodogradilište dobiju odgovorne vlasnike i nastave s gradnjom brodova. Spomenuti Bulić je kazao kako će glavni kriterij za ocjenjivanje ponuda biti „održiva brodogradnja i opstanak oba brodogradilišta“. Dakle, i pulskog Uljanika i riječkog 3. maja.

Ako bi se u tome uspjelo, onda bi to trebalo značiti da se ubuduće brodovi ne bi trebali graditi s unaprijed ukalkuliranim gubicima koje poslije namiruje država. Što to znači vidimo po količini novca koji je iz državnog proračuna isplaćen za Uljanik grupu.

Prema podacima koje je prije nekoliko dana iznio ministar financija Zdravko Marić, samo u prošloj, 2018. godini, država je na ime dospjelih jamstava platila 2,5 milijardi kuna. U ovoj 2019. najavio je da bi se taj iznos mogao povećati za „možda čak do milijardu kuna“. To je ukupno 3,5 milijarde kuna. To je novac koji bitno premašuje iznos koji smo trebali platiti za eskadrilu izraelskih F-16 Barak (500 milijuna dolara odnosno 2,9 milijardi kuna).

Hrvatska bi trebala zadržati brodogradnju jer je to još jedan od rijetkih industrijskih proizvoda koje može napraviti, međutim, brodogradilišta bi trebala prestati biti „crnom rupom“ u koju država svako malo, zahvaljujući i nedogovornim upravama, ubacuje novac svih poreznih obveznika. Tome bi trebao doći kraj.

Foto: Miljenko Klepac/Hina