Tijelovo je u povijesti bio blagdan kada su katolici “pokazali, prezentirali moć svoje crkve i svoj odnos prema vjeri” , nekad čak i oblik “tihog otpora, procesije su ondašnjim vlastima pokazivale da su katolici tu, da su u velikom broju”.

Ivan Markešić, sociolog religije na Institutu Ivo Pilar za N1 je govorio o nastanku Tijelova i ulozi i važnosti tog blagdana u prošlosti i sadašnjosti.

“Tijelovo je nastalo u srednjem vijeku, ali je vremenom preinačeno tako da ima odnos prema Velikom četvrtku. U povijesnim okolnostima imao je različite uloge, kao što ima i danas”, govori Markešić.

Blagdan je nastao u 13. stoljeću, prema predanju časna sestra sanjala je mjesec i vidjela je mrlju na njemu. Zaključila je kako je mjesec crkva, a mrlja je značila da crkvi nedostaje još jedan blagdan.

“Tada se već počelo sumnjati u Crkvu, a i ljude je trebalo vratiti u Crkvu, i u ispovjedaonice, što je Tijelovo imalo za učiniti”, rekao je Markešić.

Blagdan Tijelova nije mogao doseći odnos vjernika kakav ima primjerice Uskrs, jer ga druge kršćanske crkve nisu prihvatile pošto se govori o tome da se u hostiji nalazi Isusovo tijelo.

“Tijelovo je jedini blagdan koji nemaju druge crkve. Ono je najkatoličkiji blagdan, jer osim liturgije ima i procesije koje predstavljaju izlazak iz sakralnog područja, gdje bi katolici pokazali svoju vjeru uz nazočnost Isusa u hostiji”, rekao je Ivan Markešić.

“Za vrijeme reformacije Martin Luther rekao je da je to najštetniji kršćanski praznik i nipošto ga nije htio prihvatiti. Katolici su u vrijeme protureformacije koristili upravo taj blagdan i procesije da bi protestantima pokazali, prezentirali moć svoje crkve i svoj odnos prema vjeri. U vrijeme nacionalsocijalizma i za vrijeme bivše Jugoslavije to je postao jedan vid tihog otpora, procesije su ondašnjim vlastima pokazivale da su katolici tu, da su u velikom broju”, objašnjava Markešić.

“U Zagrebu će danas biti organizirana procesija koja će pokazati da se tu nalaze katolici, posebno u odnosu na one druge, gay parade, pripadnike ili zagovornike Istanbulske konvencije, Marakeškog sporazuma, svih onih globalista. Danas treba pokazati snagu Katoličke crkve, iako njoj pripada većinsko stanovništvo, ali to je jedan vid pokazivanja”, rekao je sociolog.