Samo Grad Zagreb i tri županije bilježe pozitivan migracijski saldo u prošloj godini. Lani su se, prema podacima koje je ovih dana objavio Državni zavod za statistiku, iz glavnog grada odselile 12.762 osobe, a istodobno ih se nastanilo 16.004. Iz inozemstva ih je stiglo 9606, a iz raznih krajeva Hrvatske još 6398. Od onih koji su otišli, 6569 ih se odlučilo za neku drugu državu, dok su se ostali skrasili u nekoj od županija, piše Večernji list.
U plusu je i Istarska županija u koju se doselilo 1399 ljudi više nego što ih se iselilo, a iz inozemstva je stiglo čak 2765 ljudi. Dubrovačko-neretvanska županija u plusu je za 229, a Zadarska za 176 ljudi. Sve ostale županije osjećaju posljedice iseljavanja, najviše Osječko-baranjska iz koje je otišlo 5717 ljudi, od kojih je 3635, uglavnom iz egzistencijalnih razloga, sreću potražilo u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim državama. Teška je situacija i u Vukovarsko-srijemskoj županiji iz koje se samo lani odselilo 4575 ljudi, od kojih 3001 u inozemstvo. Migracijski saldo u toj je županiji u minusu za 3101 osobu, piše Večernji list.
Demograf Anđelko Akrap kaže da su to procjene na temelju kretanja broja živorođenih i umrlih i priopćenja o vanjskoj i unutrašnjoj migraciji DSZ-a. Za unutrašnje migracije podaci, kaže, odgovaraju stvarnom stanju jer, ako osoba mijenja prebivalište u Hrvatskoj, primjerice seli se iz Vinkovaca u Zagreb, mora se odjaviti u Vinkovcima da bi se prijavila u Zagrebu, no ako se netko seli u SAD, ne mora se odjaviti, iako bi trebao. Pitanje je, smatra, koliko je pozitivan migracijski saldo rezultat unutrašnjih preseljenika, a koliko onih izvana.
– Zagreb ima priljev stanovništva iz cijele Hrvatske i Hrvata iz BiH jer ima, za hrvatske uvjete, jako gospodarstvo i velik udio državne uprave. U Istarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji velik je udio turizma koji privlači radnu snagu. S druge strane, ne moraju se stranci samo naseljavati uz obalu, tu su i hrvatski državljani koji se nakon umirovljenja, npr. u Njemačkoj, vraćaju u Hrvatsku, i to obično ondje gdje su uz obalu sagradili vikendice. Taj relativno mali broj useljenika zaista je minoran u odnosu na iseljavanja. Osim toga iseljavaju se najvitalniji i tu je problem. Treba se nadati da će se taj trend u dogledno vrijeme promijeniti – kaže Akrap.
Foto: Hina