Poznati sociolog Renato Matić  smatra komentirao je  političke profile predsjedničkih kandidata. Smatra da među tri najjača kandidata nema autentičnog predstavnika ljevica, a iznio je i tezu da  vodeći kandidati žive “izvan vremena i prostora”.

–  Sam Milanović je za sebe rekao da je liberal. A lijevo znači otvoreno biti protiv krupnoga kapitala, odnosno za kontrolu države u odnosu na krupni kapital – konstatira u izjavi za Slobodnu Dalmaciju sociolog dr. Renato Matić. I naglašava da se kod nas već neko vrijeme pojam što je to “lijevo”, a što “desno”, izgubio kada je riječ o ideološkoj dimenziji.

– Pojam “lijevo” oduvijek je bio vezan uz ekonomiju, uz zalaganje za prava radnika. Pojam “desno” u ekonomiji je vezan uz liberalno gledanje, odnosno primat kapitala nad radom. Kod nas se, kad se kaže “lijevo” i “desno”, u populaciji starijoj od 40 godina krajnje pojednostavljeno misli na ustaše i partizane. Borbe se u Saboru uglavnom vode oko tih tema i mi doista nemamo jasnu sliku što je to lijevo, a što desno – upozorava Matić.

U političkom smislu, na razmeđu između demokratskog i autoritarnog, naša je scena, ističe on, barem deklarativno bliža ovom prvom. Kada su, međutim, ekonomske teme u pitanju, ona je snažno pomaknuta udesno. Nitko se danas, prema njegovim riječima, ne zauzima za prava ljudi koji u svojim rukama nemaju vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju, nego žive jedino od svojega rada.

– To je nekad radila tradicionalna ljevica. Danas je taj politički kompas potpuno poremećen, a taj prostor je ostao upražnjen – smatra Matić.

Mimo radara, upozorava on, prolazi i činjenica da ljudi mlađi od 30 godina uopće nisu zainteresirani za izbore. Osim ako nisu članovi SDP-a ili HDZ-a, i u tom prostoru grade svoju perspektivu, očekuju lakše zaposlenje i slično.

– U populaciji mlađoj od 25 godina manje je od 10 posto njih nekada pogledalo neku informativnu emisiju ili redovitije prate medijski prostor. Stariji se, s druge strane, odlučuju jesu li lijevo ili desno na temelju toga jesu li za Tita ili protiv Tita. A te stvari mlađe ljude uopće ne zanimaju. Zato je odaziv na izbore među njima tako nizak, i zato oni i zato oni gotovo u velikoj mjeri apstiniraju – ističe Matić.

Mlade, prema njegovim riječima, zanima kako izgraditi vlastiti život i trebaju li ostati u Hrvatskoj ili otići. Ideološki sukobi ih jednostavno ne zanimaju.

– Sva tri glavna kandidata su, zapravo, navikli na živote potpuno odvojene od stvarnoga života kojim živi prosječan građanin u Hrvatskoj. I Kolinda Grabar-Kitarović, i Milanović i Škoro žive puno bolje od prosjeka, i ne mogu uroniti u stvarnost. Logično, iskreno ih ne zanima kako žive ljudi koji jedva preživljavaju. Oni se sa tim jednostavno ne mogu saživjeti – zaključuje Matić.

Foto: Dario Grzelj/Hina