Kako će se povećanje minimalca odraziti na one koji su jedva našli posao: U problemu 6200 žena starijih od 50 godina u projektu "Zaželi"

Više od 6200 žena starijih od 50 godina zaposlenih u hrvatskim gradovima, općinama i civilnim udrugama prima minimalnu plaću putem projekta Zaželi, koji financira Europski socijalni fond. Tim golemim projektom pokušava se smanjiti socijalna isključenost najranjivijih dijelova društva, u ovom slučaju žena koje se nisu najbolje snašle na tržištu. Od 1. siječnja 2020. projekt bi mogao upasti u probleme zbog rasta minimalca, što sigurno raduje korisnice, ali će stvoriti velike operativne probleme nositeljima projekta, prenosi tportal.

Minimalna plaća raste s 3000 na 3250 kuna neto i zakonom je zajamčena, drugim riječima svatko tko bi isplatio manje od tog iznosa u novoj godini krši zakon. Kako su projekti EU-a već ranije ugovoreni, ne može se tražiti više novca iz Europskog socijalnog fonda, niti država planira podmiriti razliku do minimalne plaće zaposlenica iz projekta Zaželi novcem poreznih obveznika.

Ana Fresl, direktorica konzultantske tvrtke Projekt jednako razvoj, za tportal ističe da će se projekt Zaželi naći u posebnim problemima, jer se putem projekta financira 100 posto plaće zaposlenica.

‘Može se smanjiti ili produljiti trajanje projekta, može se smanjiti iznos, mogu se raditi razni zahvati, ali iznos novca ne može se povećati čak da novca i ima’, kaže nam Fresl i dodaje da će udruge uključene u projekt Zaželi morati raditi rebalanse proračuna.

‘Može se napraviti realokacija, drugim riječima na nekim stavkama može se uštedjeti kako bi se dobilo na drugim, poput plaće. Mnogi projekti će sada zbog višeg minimalca imati taj problem. Ne vidim razlog da se ne rade rebalansi jer je viša minimalna plaća opravdani trošak, koji će se nadoknaditi recimo manjim troškovima za opremu ili putne naloge. Projekt Zaželi je specifičan jer su njihovi zaposlenici 100 posto na plaći projekta’.

Njene tvrdnje potvrđuju i u resornom Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, koje vodi Josip Aladrović. Uvodno nam kažu kako su svi prijavitelji projekta Zaželi pravovremeno informirani o uvjetima provedbe. Naglašeno im je, kažu, da proračun projekta predstavlja indikativni plan trošenja novca te ne mora sadržavati precizan prikaz budućeg troška. No eventualno povećanje iznosa bespovratnog novca EU-a ne dolazi u obzir, javljaju.

Iz ministarstva su priopćili da se udruge moraju javiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Uredu za financiranje i ugovaranje projekata Europske unije kako bi se pristupilo izmjeni ugovora, odnosno preraspodjeli proračuna pojedinog projekta.

Ako se i pronađe novac za korisnike projekta Zaželi, ostaje pitanje položaja onih koji su u sličnoj poziciji ali posao imaju, ili ga traže, u privatnom sektoru.

Foto: Ilustracija, Denis Cerić/Hina