Josip Kregar s Pravnog fakulteta i sociolog Slaven Letica jutros su u HRT-ovoj emisiji Studio 4 komentirali ostavku glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića.

Jelenić je podnio ostavku nakon što je premijer Andrej Plenković rekao da bi to trebao učiniti, a nakon što je sam Jelenić potvrdio da je član slobodnih zidara. Objava je došla zbog predistrage protiv troje novinara tjednika 7Dnevno koji su, navodno, ucjenjivali liječnika Nikicu Gabrića i vođe jedne od masonskih loža. Tražili su od Gabrića 200.000 kuna kako ne bi objavili fotografije ceremonije masonske lože kojoj pripada.

Letica je rekao da ga nije iznenadila Jelenićeva ostavka jer je znao da on ne može izdržati pritisak Vlade.

– Na vlasti je stranka koja se deklarira kao demokršćanska, to znači da hoće biti bliska Kaptolu, a Kaptol ima dosta jasan stav prema masonskim organizacijama i bilo je samo pitanje sati, a ne dana, rekao je Letica.

– Sama činjenica da je Plenković došao do te informacije bila je dovoljna jer je razmišljao na način kako Crkva razmišlja. Ne mislim da ga je zvao Papa ili kardinal Bozanić, ali sasvim je sigurno u strahu da ne izgubi prerogativ kršćanskodemokratske stranke donio takvu odluku, dodao je Letica.

Kregar je rekao da je strah od javnosti odigrao najveću ulogu. Nalazimo se u predizbornom razdoblju i svaki glas je bitan, smatra.

– Međutim, učinilo mi se da je Jelenić shvatio da će to biti tema koju neće moći zaustaviti, rekao je Kregar.
Kregar kaže da se ne radi samo o članstvu u masonskoj loži nego o tome da je Gabrić bio pouzdanik.

– I glavni državni odvjetnik nije se trebao miješati u takve odnose. Bilo bi mu puno pametnije da je to prepustio radu same službe, rekao je Kregar.

Letica smatra da samo članstvo u masonima ne bi bila takva senzacionalna vijest da je Jelenić odmah to deklarirao. Kaže da je Jelenić bio “ucjenjiva” osoba.

– Prividni kraj skandala je zapravo početak novog skandala jer sad će se otvoriti mnoga pitanja na tragu njegova pristupanja masonskim zajednicama, istupanja iz njih i njegove sadašnje ostavke, rekao je Letica.

Letica je pročitao zakletvu koju je Jelenić, kako tvrdi, položio pred svojom braćom: “Obećavam i zaklinjem se da neću nikada odati tajne slobodnog zidarstva, da neću nikoga upoznati s onim što će mi biti otkriveno pod kaznom da mi se prereže grlo, iščupa srce i jezik, pokida utroba, i da se moje tijelo raskomada, zatim zapali i pretvori u pepeo koji neka se rasprši u vjetar zbog obeščašćenja uspomene i na moju vječnu sramotu”.

– Sad se otvara pitanje je li njegovo pristupanje masonskoj organizaciji na neki način bio triger da se lobira da on bude izabran za državnog odvjetnika, rekao je Letica.

Odgovarajući na pitanje voditelja  po čemu je članstvo u masonima suspektno u odnosu na druge zajednice, na primjer Opus Dei, Kregar je rekao da hrvatska politička scena obiluje raznim oblicima formalnog i neformalnog organiziranja.

– Na hrvatskoj političkoj sceni vidljiv je sukob klika okupljenih oko pojedine osobe i zainteresiranih za svoje partikularne ekonomske interese. Ovdje je sve i krenulo zbog toga što je došlo do sukoba unutar masonskog pokreta, tako su tajne isplivale. Došlo je vjerojatno do sukoba oko toga tko će i kako biti utjecajan u ekonomskoj, a onda i možda i političkoj sferi. U tome i vidim paniku gospodina Gabrića kad je shvatio da protiv njega nastupaju ljudi koji kontroliraju medije, rekao je Kregar.

Na pitanje može li se povući usporedba sa Savezom komunista, Letica je rekao da postoji mnogo dodirnih točaka kod procedure i obreda primanja.

– Kod primanja u Savez komunista potencijalni kandidat je trebao podnijeti molbu ili zamolbu i onda su takozvani ugledni drugovi, ugledni komunisti, provjeravali njega i njegovu obitelj, rekao je Letica.

Kregar je rekao da će usporedba s bilo kojom organizacijom pokazati sličnosti.

– Tu bismo mogli zalutati u prividne sličnosti. Uostalom i Crkva prima u svoje stado nakon rituala, rekao je Kregar.

Komentirajući eventualne propuste sigurnosnih službi, Letica je spomenuo “fenomen duboke države i plitke pameti” rekavši da je to hrvatski temeljni problem.