Profesor dr. Hendrik Streeck je virolog i direktor Instituta za virologiju i istraživanje HIV-a na Sveučilištu Bonn. Objasnio je metodologiju svoje nove studije u Heinsbergu, “epicentru” njemačke epidemije COVID-19 i govorio o potencijalnim planovima da zemlja postupno krene naprijed i da se vrati u “normalu.” Proteklih nekoliko tjedana njegov je tim napravio značajna istraživanja širom regije Heinsberg – gdje je prijavljeno više od 1.400 potvrđenih slučajeva. Heinsberg ima oko 250.000 stanovnika i 46 smrtnih slučajeva povezanih s koronavirusom, piše RTL.
Ova otkrića već su dala neke naznake o tome kako virus djeluje:
“Ne postoji značajan rizik da se zarazite kada idete u kupovinu. Veliki broj oboljelih posljedica su bliskih kontakata tijekom dužeg razdoblja, na primjer, skijaške zabave u Ischglu u Austriji.”
Također nije mogao naći nikakve dokaze o ‘živim’ virusima na površinama. “Kada smo uzimali uzorke s ručki na vratima, telefonima ili zahodima, nije bilo moguće izolirati virus u laboratoriju.”
“Da biste zapravo dobili virus, bilo bi potrebno da se netko zakašlje u ruku, odmah dodirne kvaku na vratima, a zatim ravno nakon toga da druga osoba uhvati kvaku i dodirne lice.”
Stoga Streeck vjeruje da su male šanse za prijenos putem onečišćenih površina. Činjenicu da je COVID-19 kapljična infekcija i da se ne može prenijeti zrakom, ranije je potvrdio i virolog Christian Drosten iz berlinskog Charitéa. U jednom je intervjuu istaknuo da je koronavirus izuzetno osjetljiv na isušivanje, tako da je jedini način da se zarazite ako “udahnete” kapljice.
Međutim, postoje različite teorije o širenju koronavirusa. Stručnjaci američkog Instituta za zdravlje CDC i NIH zaključili su da virus može preživjeti 24 sata na papiru, tri sata u aerosolu i do tri dana na plastici i nehrđajućem čeliku. Međutim, kako institut Robert Koch navodi na svojoj web stranici, znanstvena istraživanja poput ovog realizirana su u eksperimentalnim uvjetima, zbog čega nisu baš reprezentativna kao način transmisije u svakodnevnom životu.
Heinsberg će sada biti centar za provođenje još jednog istraživanja, koje je puno detaljnije i čiji je cilj procjena načina na koji se virus širi. Studija će pratiti reprezentativni uzorak od 1.000 ljudi. “Rezultati ove detaljnije studije mogli bi poslužiti kao osnova za nacionalnu strategiju izlaska iz karantene”, nudi Streeck.” Važno je dobiti ove podatke kako bi se osiguralo da se odluke donose na temelju činjenica, a ne pretpostavki.
Streeck kaže da Heinsberg nudi idealne uvjete za pronalaženje odgovora za ostatak Njemačke, Europu ili zaista za cijeli svijet.
Što se tiče trenutno poduzetih mjera, on osobno smatra da je važno imati na umu potencijalne negativne učinke koje bi neke mjere mogle donijeti:
“Ljudi bi mogli izgubiti posao. Možda više neće moći plaćati najam a i svako duže zadržavanje u karanteni može dovesti do slabljenja našeg imunološkog sustava.”
Njegova pitanja su : “Cilj nije potpuno obuzdavanje virusa. Moramo znati koji su stvarni kapaciteti naših bolnica. Koliko je zaraženih previše? Što kažu liječnici na intenzivnoj njezi?”
“Važno je započeti razmišljati o„ povratnoj “strategiji i njegova nada je„ dostaviti relevantne činjenice kako bi ljudi imali dobar temelj za svoje odluke”, piše RTL.
Na slici: Profesor dr. Hendrik Streeck
Foto: University Hospital Bonn
Prijevod s engelskog jezika: Nika Veček