Švedska  ima  puno liberalniji pristup u borbi  protiv koronavirusa u odnosu na ostale europske države. Kakav je  točno bio odgovor švedskih vlasti i kako su se odlučili za tu strategiju u borbi protiv virusa RTL je potražio kod jedne od najkompetentnijih osoba da odgovore na ta pitanja, dr. Andresa Nordströma, dužnosnika švedskog Ministarstva vanjskih poslova zaduženog za globalno zdravstvo te bivšeg pomoćnika i bivšeg vršitelja dužnosti generalnog direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kao što ste rekli, vodili ste borbu za zaustavljanje ebole. Mislite li da ovu pandemiju možemo gledati kao probu za neku buduću epidemiju smrtonosnijeg virusa? Je li ovo na neki način dobra vježba za svijet?

To je zanimljivo pitanje. Postavili su mi puno pitanja do sada, ali to nikada. Možda ste u pravu. Moramo izvući pouke iz ovoga i mislim da je način na koji je svijet reagirao puno drugačije nego na epidemiju ebole. Posebno kada govorimo o utjecaju na društvo, na druge zdravstvene usluge, na ekonomije i ljudske živote. Kako bi bilo kad bismo imali nešto što je doista smrtonosno i stvarno opasno, jer ovo nije. Ako pogledate širu sliku, vidimo da je umrlo 163.000 ljudi (u trenutku vođenja intervjua), ali uz dužno poštovanje prema tim ljudima i njihovoj rodbini, to nije tako puno.

Tijekom epidemije gripe 1968. godine umrlo je milijun ljudi, ja sam tada imao osam godina. A nismo poduzeli nikakve mjere da je zaustavimo, jednostavno smo dopustili da se dogodi i nosili smo se s njome. Danas je sasvim drugačija situacija, imamo puno ambicioznije sustave, ljude i političare koji ambicioznije žele zaustaviti epidemiju.

Vaše je pitanje veće od toga, pitate kako bismo se nosili u budućnosti s ovakvom epidemijom, ali mislim da bi odgovor na nešto stvarno smrtonosno bio sličan ovome što smo učinili. Ovo kako je svijet reagirao bio bi odgovor na nešto što bi bilo još opasnije od ovoga sada.

Kako ste donijeli odluku koju epidemiološku strategiju donijeti s obzirom na to da nisu postojali niti podaci niti bilo kakve dugoročne studije o širenju virusa? Kako ste se odlučili koji model odabrati?

Strategija se bazirala na onome što smo znali od početka kako se virus širi, koliko je zarazan i da se zaraza događa bliskim kontaktom, i htjeli smo da bude održiva dugoročno. Kad smo vidjeli da nemamo samo uvezene slučajeve i da se zaraza širi među ljudima u Švedskoj izdali smo preporuke posebno tamo gdje smo imali slučajeve. Dali smo ljudima dali jasne upute perite ruke, držite distancu, ako imate određene simptome ostanite kući. To su bile mjere prema onima za koje smo mislili da su možda zaraženi i za opću populaciju jer smo znali da će najpodložniji biti stariji ili oni koji imaju neku bolest.

Učili smo od Kine i nismo znali više od drugih, ali imamo držim robusne sustave otkrivanja zaraze i širenja tako da se javni zdravstveni sustav Švedske dobro prilagodio. Ali nikad nismo, kao ni nijedna zemlja, pokušali primijeniti strategiju potpunog zaustavljanja virusa.

Foto: RTL