Prognoza Međunarodnog monetarnog fonda o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od devet posto malo koga je iznenadila zbog općeg utjecaja epidemije koronavirusa na naše i svjetsko gospodarstvo, ali malo tko je očekivao da ćemo u MMF-ovoj usporedbi s ostalim zemljama tako loše proći.
Naime, uz Grčku kojoj MMF prognozira pad BDP-a od deset posto i Italiju koja će ‘zaroniti’ 9,1 posto, za Hrvatsku je dana uvjerljivo najlošija procjena unutar Europske unije. Da stvar bude gora, ništa bolje, ako ne i lošije stojimo u MMF-ovoj usporedbi s europskim zemljama u razvoju.
Za grupu zemalja koje MMF svrstava u europske zemlje u razvoju a čine ju, osim Hrvatske, među ostalima i Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, BiH, Srbija, Mađarska i Bugarska, Fond je dao prosječnu procjenu pada BDP-a od 5,2 posto, što je čak 3,8 posto povoljnije od spomenute prognoza za hrvatsko gospodarstvo.
Kako napominje istraživač Ekonomskog instituta u Zagrebu Zoran Aralica, prognoza MMF-a polazi od osnovne strukture naše ekonomije i načina kako se stvara naš društveno-bruto proizvod, piše Jutarnji list.
– Budući je naš BDP u značajnoj mjeri oslonjen na usluge poput turizma, a koronavirus je najjače kratkoročno, a vjerojatno i dugoročno, udario upravo na taj sektor, otuda i procjena MMF-a da ćemo imati najveći pad BDP-a u ovom dijelu Europe i pad koji je značajno veći od pada dijela Europe koji MMF u svojoj analizi vodi kao europske zemlje u razvoju – komentira Aralica za kojeg je procjena MMF-a o padu našeg BDP-a u ovoj godini za devet posto, kako nam je kazao, još i konzervativna.
Gledajući, nastavlja Aralica, ukupno stanje naše ekonomije, njezinu noviju povijest, sve ispod deset posto pada BDP-a, kaže, za nas bi mogao biti uspjeh.
– Sada puno toga ovisi o tome za kakvu će se politiku odlučiti Vlada, konkretno ministar financija Zdravko Marić, hoće li to biti ‘austerity’ ili fiskalna ekspanzija. Za mene tu nema dileme, gledajući što rade druge zemlje, ali i ono što smo prošli nakon svjetske financijske i gospodarske krize 2009., to mora biti fiskalna ekspanzija, a uz nju, među ostalim, mjere koje bi razvojem unutarnjeg tržišta ublažili očekivani pad BDP-a – kaže naš sugovornik s zagrebačkog Ekonomskog instituta, na čijem su tragu i ocjene MMF-ovih prognoza koje nam je dao profesor na splitskom Ekonomskom fakultetu Željko Garača.
Međunarodni monetarni fond se, smatra Garača, suzdržao od smjelijih prognoza ne samo pada BDP-a u Hrvatskoj, nego i u svim drugim zemljama.
– Da je MMF oprezan u pogledu stopa pada BDP-a svjedoči, primjerice, nedavna ocjena agencije Fitch koja je prognozirala pad našeg BDP-a za pet posto u ovoj godini, iako su u istome izvješću ocijenili kako će naš prihod od turizma biti manji za 90 posto u prošloj godini. Tu se vidi da svi vode računa o kreditnom rejtingu zemalja, jer bi naglašeno rušenje rejtinga donijelo niz negativnih posljedica i za kreditore i za dužnike – napominje Garača čije se procjene pada domaćeg BDP-a u ovoj godini kreću, kako nam je kazao, i do pada od 20 posto, pa i više od toga.
Foto: Damir Senčar/ Hina