EKSKLUZIVNI INTERVJU: Ivan Lovrinović analizira gospodarsku krizu koju nam je donijela korona. Što nas očekuje najesen

EKSKLUZIVNI INTERVJU: Ivan Lovrinović analizira gospodarsku krizu koju nam je donijela korona. Što nas očekuje najesen

Ivan Lovrinović, saborski zastupnik i profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da  Plenkovićeva Vlada nije dobro reagirala na gospodarsku krizu koju je izazvala pandemija koronavirusa. Tvrdi da  je posebno opasno to što je ministar Zdravko Marić najavio da će se zaduživati u inozemstvu iako Hrvatska ima dovoljno deviznih rezervi, a Hrvatska narodna banka može i mora zadovoljiti sve potrebe za kunskim kreditima.

Zašto HDZ želi da se što prije održe izbori?

Očito im je jasno da ako se izbori ne održe sada njihov će rejting u toj mjeri pasti do kraja godine da će dovesti do rasipanja te stranke i unurašnjih sukoba. Oni žele kapitalizirati iz ove pandemijske krize koju su sami u značajnoj mjeri preuveličali i produžili s ciljem upravljanja strahom građana. Pogledajte tranački sastav stožera. Pogledajte kako druge zemlje koje su bile mnogo ugroženije brže relaksiraju sve vrste kretanja i rada, mnogi su već ukinuli stožere i prebacili odgovornost na svoja ministarstva zdravstva. Tražio sam prije tri tjedan ukidanje stožera jer se on u zabrinjavajućoj mjeri pretvorio u predizborni stožer. No, negativne ekonomske posljedice ove pandemije jesu velike i svi ih vidimo, a ono što dolazi na jesen i dalje biti će još teže i s tim se ova vlada i stranka ne znaju i ne mogu nositi. Očio su svjesno svoje nesposobnosti i političkog instinkta za zadnji trenutak borbe za opstanak.

Zašto u svim krizama hrvatsko gospodarstvo brzo i snažno pada, a onda raste sporo i malo?

U pravu ste, nakon financijske krize 2008.g. tadašnja vlada skoro godinu dana nije htjela priznati da je Hrvatska u recesiji. Posljedica toga je da smo se u recesiji, bolje rečeno depresiji, valjali od 2009.g. do 2015.g.. Samo se Grčka nešto duže izvlačila iz depresije od nas. I sada ćemo biti među zadnjima koji će se izvući iz recesije ukoliko na budemo imali novu, stručniju i odlučniju vladu. Pored nesposobnosti i izostanka koncepta razvoja i odgovarajuće proturecesijske ekonomske politike mi imamo već preko 20 godina u samo srce sustava ugrađen mehanizam koji stalno vuče prema recesiji, a to je monetarno-kreditni sustav. Sjetimo se nenormalno visokih kamata, još uvijek prisutne valutne klauzule, smišljene enormne euroizacije čitavog sustava. Dakle, visoke kamate, nerealan tečaj kune, nelojalna konkurencija, pretjerano oporezivanje i postojanje političkih poduzetnika i menadžera izvori su slabosti našeg gospodarstva koje je zbog toga tako ranjivo. Tržišta je u Hrvatskoj malo jer su interesne skupine stavile šapu na ključne biznise, a pravosuđe ne daje nadu da će oni koji unose nered u gospodarstvu biti kažnjeni i isključeni.

Čeka li nas gospodarski potop najesen?

Sve ovisi o tome koliko će ova atmosfera korona restrikcija trajati. Ako ona potraje do jeseni ili ako preko ljeta prestane pa opet se aktivira krajem godine onda će negativne posljedice biti ogromne. Već sada je ugrožena i strana ponude i strana potražnje u ekonomiji kako u EU, tako i Hrvatskoj. Ponuda je ugrožena jer proizvodnja roba i usluga za mnoge djelatnosti nije uopće moguća ili je smanjena. Potražnja je ugrožena jer ljudi zbog smanjenja prihoda sve manje troše i štede ono malo što imaju a upravo to ubrzava recesiju. Zato je svuda ključna uloga države i središnje banke koje raznim programima financiraju minimalne plaće, omogućavaju super jeftino rekditiranje poduzetnika, oslobađaju ih mnogih poreznih davanja ili ih prolongiraju kao i obveze građana i poduzeća prema vjerovnicima. No, najvažnija je uloga središnje banke koja u odnosu na sve druge vrste banaka jedina ima neograničeni kreditni potencijal i nikada ne može biti nelikvidna. Uz to prevažno je reći da ona može kreditirati i državu, banke i preko njih gospodarstvo uz nula posto ili nešto malo više od toga. Ova vlada je u svemu tome kasnila, a što je razočaravajuće i opasno želi nas dominantno zadužiti u inozemstvu i to nepotrebno. Zašto? Zato što sve kunske potrebe za kreditima može i mora osigurati HNB, a što se tiče potreba za devizama mi imamo na raspolaganju oko 16 milijardi eura što je dovoljno za naše potrebe jer je Hrvatska jedna od tri zemlje u EU koja ima najveće devizne rezerve u odnosu na BDP. To vanjsko zaduživanje je suluda namjera Plenkovića da još više uveze kredita u eurima i još više euroizira naš sustav kako bi što prije uveo euro. Nijedna druga zemlja poput Mađarske, Češke, Poljske , Rumunjske, Bugarske, Danske i Švedske niti ne pomišlja da u ovakvoj krizi započne proceduru uvođenja eura a kamoli da to forsira. To je strašno i moramo to spriječiti na sve moguće načine; ili na izborima ili na referendumu. Kao nikada ranije potrebna nam je kuna i HNB koji će na drugim temeljima služiti razvoju gospodarstva i blagostanju građana.

Hoće li biti rezanja plaća u javnom sektoru?

Vlada sve češće upravo to naglašava, što predstavlja nastavak dosadašnje ekonomske prakse neoliberalnih temelja da siromašni snose teret krize. Politika rezanja i stezanja nigdje i nikada nije dala očekivane rezultate pa neće niti sada. Stvar je elementarne logike da bi rezanje plaća u javnom sektoru smanjilo potrošnju građana a time i potražnju a sve to bi vodilo padu BDP-a i produljenju recesije. Osim toga, ova Vlada nema nikakve veće investicijske projekte javnog karaktera koji bi zaposlili sve one koji ostanu bez posla. Ovo je sada politika od dana do sutra. No, taj manjak ideja, projekata i znanja obilato se pokušava nadoknaditi političkim marketingom koji nas uvjerava da je stanje jako dobro a budućnost ružičasta. Mislim da nijedna vlada do sada nije ulagala toliko u retuširanje stvarnosti na ovaj način kao sadašnja.

U kakvom je stanju hrvatsko gospodarstvo dočekalo krizu?

Da i nije nastupila korona kriza mi bismo do kraja ove godine bili u recesiji, kao uostalom i sve druge članice EU, a i šire. Vidimo da je nastavljen proces gašenja prerađivačke industrije jer se ovih dana zatvara i šećerana u Virovitici. Podaci o kretanju BDP-a su nepouzdani kao i kretanju nezaposlenosti. Vrhunac ironije jest što Vlada smanjenje nezaposlenosti objašnjava svojom uspješnom ekonomskom politikom a ne iseljavanju u druge zemlje iako je svima jasno da je ovo drugo istinito. Dakle, hrvatsko gospodarstvo je dočekalo ovu krizu izranjeno i lomljivo.

Što je Plenkovićeva Vlada propustila napraviti u ove četiri godine?

Propustila je provesti reformu javne uprave i samouprave i tako značajno smanjiti troškove. Nisu povećali poljoprivrednu proizvodnju i samodostatnost već se ona značajno urušila. Od borbe protiv korupcije koja je u stvari najvažnija niti prstom nisu maknuli. Nisu spriječili iseljavanje, i nisu potaknuli demografski rast osim sitnih pomaka u naknadama rodiljama. Propustili su HNB staviti u funkciju razvoja i rasta, na vrijeme sniziti kamate i refinancirati ukupan državni dug čime se moglo godišnje uštedjeti oko 4 milijarde kuna. Također, nisu smanjili javni dug niti za kunu već ga povećali za 12 milijardi kuna, a vanjski dug su povećali za 3 milijarde eura. Najstrašnije je da su čitavo vrijeme uvjeravali javnost u suprotno. Zato je vrijeme za izbore, suočavanje s realnošću ali i pravim rješenjima koja znamo a koja će preokrenuti situaciju i vratiti nam vjeru za životom u Hrvatskoj.

Foto:Edvard Šušak/Hina

Facebook Comments