Plenković i Jandroković se ponašaju kao zločeste maćehe: Zašto ne žele riješiti problem djece s dvostrukim identitetom?

Plenković i Jandroković se ponašaju kao zločeste maćehe: Zašto ne žele riješiti problem djece s dvostrukim identitetom?

Halo, Vlada! Halo, Sabor! Halo, ministri! Halooo… Čujete, a ne slušate! Gledate, a ne vidite! Znate, a ne hajete! Možete, ali… Ali, što? Kakvu to državu vi uređujete ako već godinama  najslabijima među nama, ionako izranjavanima na samom startu životnog puta, zagorčavate drugu priliku za sretniji i dostojniji život kojeg su dobili u okrilju novih obitelji!?

Što biste vi, vrli vlastodršci, krojači zakona, saboteri prilika i kreatori neprilika, mislili o postolaru koji ima sve, i radnju, i veliki izlog s desetak pari cipela, i sav potreban pribor i alate, remene, konce, kožu, vosak, boje, ljepila, čekić, škare, igle, šilo, strojeve, kalupe, ima i dva majstora i tri šegrta, e da vam takav godinama uzima mjeru i isporučuje dvije lijeve cipele? Mislili biste da vas svojski zafrkava, naravno.

Tako ste nekako u proteklih šest godina, u tri saziva Vlade i dva saziva Sabora, gospodo vladajući i prevladavajući, izradili dijelu posvojiteljske zajednice samo lijevu cipelu, pa se nabada i ranjava hodajući kroz život istim putem kojim svi drugi prolaze glatko, pa joj s vremena na vrijeme netko žestoko stane na prste, ona zacvili, vi se kao štrecnete, ali desne cipele nema na vidiku.

Život nije bajka, ali baš se vi ponašate kao zločesta maćeha iako držite čarobni štapić kojim možete, samo jednim potezom, riješiti vrlo delikatan problem dijela posvojene djece. Njima je sudbina u najranijoj dobi uprtila na leđa ionako  pretešku prtljagu i teško se nose s dodatnim teretom vaših propusta i šlamperaja.

Poštovani predsjedniče Vlade, još u prethodnom mandatu, točnije prije 29 mjeseci, potpisali ste „Mišljenje“ u kojem Vaša Vlada predlaže Hrvatskome saboru da ne prihvati Prijedlog zakona o dopuni Zakona o osobnom identifikacijskom broju, koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijeli Klub zastupnika GLAS-a i HSU-a i Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista. Te su stranke  bile u Saboru samo glas 1100 posvojene djece koja se, prvo zbog propusta SDP-ove Vlad), a potom zbog nečinjenja HDZ-ovih vlada, već šestu godinu nalaze u zakonskom vakuumu budući da ne mogu promijeniti OIB, jer su posvojena prije Obiteljskog zakona iz 2015. kojim je regulirano da posvojenjem dijete stječe pravo promjene OIB-a.

Djeca posvojena prije 2015. dobila su novi identitet, ali ne i novi osobni identifikacijski broj (OIB). Što prevedeno u stvarni život znači da se u vrtićima, školama, ambulantama, bolnicama, policijskim evidencijama…, sudaraju sa starim identifikacijskim podacima prije posvojenja, što im pričinjava psihološke traume i silne birokratske komplikacije, ali i potencijalnu i stvarnu ugrozu, te svakodnevicu prožetu roditeljskom brigom, pa i strahom da se njihova ionako emotivno krhka djeca ne suoče s prošlošću na način koji bi ih temeljito uzdrmao.

Vi ste, gospodine premijeru, vlastoručno potpisali „neobvezujuće“ Mišljenje, kojim preporučate Saboru da ne intervenira u Zakon o OIB-u, ali ste u zaključku ponudili nadu, pišući da u potpunosti razumijete svrhu i razloge za određivanje i dodjeljivanje OIB-a djeci posvojenoj temeljem Obiteljskog zakona iz 2003. godine, kao i razloga za poništenje prvo dodijeljenog OIB-a te da će se, u skladu s time, prigodom izrade Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona urediti poništenje prvog dodijeljenog OIB-a i određenje novog OIB-a djetetu i tako dalje, i tako dalje. Ukratko, novim Obiteljskim zakonom skinut ćete taj problem  zauvijek s dnevnoga reda.

Podsjećajući na premijerovo davno obećanje, neki smo dan upitali u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u kojoj je fazi izrada Nacrta prijedloga Obiteljskoga Zakona, te mogu li pretpostaviti kada bi prijedlog Obiteljskoga zakona mogao u saborsku proceduru, odnosno kada bi 1100 djece i njihovih roditelja mogli očekivati  da država prestane kršiti čak četiri članka vlastitoga Ustava nereguliranim identitetom te pravnim i sigurnosnim statusom 1100 posvojene djece.

Deklamirajući općepoznate fraze o poštovanju prava, dostojanstva i integriteta djece, smjerno su nas izvijestili da nešto i poduzimaju: „Upravo s ciljem pronalaženja najboljeg rješenja i zaštite dobrobiti posvojene djece održan je sastanak u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva financija, Središnjeg ureda porezne uprave, Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku i Pravobranitelja za djecu, kao i sastanak s predstavnicima HZZO-a.“

I taman kad smo se ponadali konkretnoj „akciji“ u nastavku odgovora, uslijedio je – hladan tuš.

„U tijeku su dogovori hoće li se mogućnost poništenja prvog dodijeljenog osobnog identifikacijskog broja i određivanje novog osobnog identifikacijskog broja djetetu temeljem rješenja o zasnivanju posvojenja, te mogućnost retroaktivne primjene ove odredbe regulirati Obiteljskim zakonom ili Zakonom o osobnom identifikacijskom broju“, odgovorili su nam iz apsurdistana ministarstva predugoga imena.

Čekajte, čekajte, čekajte! Nije vrag da ste prespavali i očitovanje Vlade da se ne dira u Zakon o OIB-u, da ste prespavali i sjednicu Sabora na kojoj je „pregažen“ prijedlog izmjena Zakona o OIB-u kojima bi se regulirao status 1100 posvojene djece s novim identitetom, a starim OIB-om!? Ma, nije moguće! Gospodo, probudite se!

Agencija za zaštitu osobnih podataka bila je suvislija i konkretnija od resornoga ministarstva, odgovarajući na pitanje što poduzima da se zaštite mnogima vidljivi podaci posvojene djece označeni kao službena tajna.

„Upoznati smo s problematikom nezaštićenih podataka djece posvojene prije 2015. godine, odnosno prije usvajanja Obiteljskog zakona iz 2015. Na navedeni problem, Agenciji je ukazala majka djeteta posvojenog prije 2015. godine, koja je upozorila na korištenje OIB-a, kao osobnog podatka od strane različitih državnih institucija.

Obzirom da je riječ o ranjivoj skupini društva, posvojenoj djeci, mi smo odmah po saznanju, o problemu upozorili nadležne institucije te održali sastanak s predstavnicima Ministarstva za demografiju obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva financija – Porezne uprave i Pravobraniteljicom za djecu.“

 

U Agenciji za zaštitu osobnih podataka svjesni su  da je najveći problem vezan uz obradu osobnih podataka u sustavu zdravstva i obrazovanja te da trenutno važeći Obiteljski zakon ne pruža adekvatnu zaštitu svoj posvojenoj djeci, odnosno da su djeca posvojena prije donošenja navedenog zakona stavljena u nepovoljniji položaj, a time i na određeni način stigmatizirana. Smatraju da rješavanje jednog podneska roditelja, koji je Agenciji ukazao na problem, ne može riješiti problem neusklađenosti tj. vođenja samo djelomično izmijenjenih podataka u sustavu, odnosno postojeće povezanosti „starog“ i „novog“ identiteta. U Agencija za zaštitu osobnih podataka stoga smatraju kako bi donošenje/dopuna zakona bilo pravno gledajući jedino rješenje koje bi obvezalo sve one koji obrađuju osobne podatke posvojene djece da to čine na zakonit način, odnosno da sva prava posvojene djece, neovisno o razdoblju njihovog posvojenja, budu izjednačena, čime bi se zaštitila i njihova temeljna ljudska prava.

Predstavnici Ministarstva uprave još su na davnom sastanku, prije četiri godine, s predstavnicima Ministarstva mladih i socijalne politike, Porezne uprave i  Udruge za potporu posvajanju Adopta, istaknuli da je kroz aplikaciju u koju matičari upisuju izmjene podataka, tehnički moguće promijeniti OIB, ali za to ne postoji zakonska osnova. Isto su potvrdili i predstavnici Porezne uprave, rekavši da promjena OIB-a za 1100 djece ne bi iziskivala nikakve nove tehničke alate, pa tako niti trošak, jer već postoji aplikativno rješenje budući da je matičarima dodijeljena posebna šifra kojom mogu poništiti prvo dodijeljeni OIB.

I, što ćemo sad?

Imamo problem, imamo spremne tehničke alate za rješavanje problema, svi su problem i te kako osvijestili, treba tek jednom rečenicom, kako je to kazao i Ivan Šuker u Saboru prije dvije godine – ne dajući na svoj Zakon o OIB-u –  nadopuniti važeći Obiteljski zakon, budući da novi neće tako uskoro ugledati svjetlo dana.

Premijeru, probudite spavače, Vi ste na potezu!

 

Pravobraniteljica za djecu: Nikad nisam iskazivala lojalnost bilo kome nauštrb interesa djece

Najiskrenija i najtemeljitija od svih institucionalno nadležnih da rade za dobrobit djece i štite njihova prava i interese, a koje smo kontaktirali na temu problema posvojenika s tzv. dvostrukim identitetom, bila je Helenca Pirnat Dragičević, pravobraniteljica za djecu. 

Je li vaše mišljenje da „izmjena Zakona o OIB-u, kojim bi se dozvolila promjena OlB-a, ne bi sama po sebi osigurala potrebnu zaštitu privatnosti djece, a moguće bi poremetila već ustrojeni sustav primjene OIB-a“,  na koje se Vlada pozvala prije 29 mjeseci kada je predložila Saboru da odbije prijedlog izmjena Zakona o OIB-u, bilo ipak i prije svega vaš znak lojalnosti Vladi? U prijevodu, dojma smo kao da ste se više vodili političkim, a manje humanističkim principom?

 

„Svjesni smo poteškoća na koje u sustavu zdravstvene zaštite, u odgojno-obrazovnom sustavu, socijalnoj skrbi i policiji nailaze djeca koja su posvojena prije 1. studenoga 2015., kao i njihovi roditelji, te podržavamo nastojanja da se problem čim prije riješi i zaštiti privatnost djece. Na ovaj problem već godinama ukazujemo i pokušavamo potaknuti njegovo rješavanje te izmjene važećih propisa. Tako smo, primjerice još 2012., tadašnjem Ministarstvu socijalne politike i mladih, Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu financija uputili preporuku vezano uz zaštitu osobnih podataka posvojenog djeteta, predloživši da se propisima (Obiteljski zakon, Zakon o matičnom broju i Zakon o osobnom identifikacijskom broju) omogući promjena ovih brojeva u slučajevima posvojenja djeteta. Također, u raspravama koje su prethodile donošenju Obiteljskog zakona (2014.) i Obiteljskog zakona (2015.) pravobraniteljica za djecu se snažno zalagala za uvođenje odredbe kojom bi se propisala mogućnost promjene matičnog broja i osobnog identifikacijskog broja djeteta po zasnivanju posvojenja te je ukazivala na rizike ukoliko bi takva odredba izostala.

Na prijedlog pravobraniteljice za djecu, Obiteljskim zakonom (2015.) dopuštena je mogućnost promjene OIB-a za djecu koja su posvojena sukladno odredbama toga zakona, ali je, nažalost, izostala jednaka razina zaštite za djecu koja su posvojena temeljem odredbi prijašnjeg Obiteljskog zakona iz 2003. godine.

Smatramo, a smatrali smo i ranije, da se ovaj problem može riješiti izmjenom propisa, neovisno o tome hoće li to biti Obiteljski zakon ili Zakon o osobnom identifikacijskom broju. Odgovor koji je u veljači 2018. iz našeg Ureda upućen Udruzi Adopta, u kojem stoji kako izmjena Zakona o osobnom identifikacijskom broju, kojim bi se dozvolila promjena OIB-a ne bi sam po sebi osigurao potrebnu zaštitu privatnosti djece, prije svega je bio potaknut činjenicom da su u to vrijeme bile aktualne aktivnosti radne skupine na izmjenama Obiteljskog zakona te smo tada vjerovali da će se na taj način problem puno brže riješiti.

Nažalost, sporni citat iz dopisa koji je, osim Udruzi Adopta, bio upućen na znanje i resornim ministarstvima, kasnije je poslužio Vladi RH kao argument kojim su iskazali neslaganje s naknadnim prijedlogom Kluba zastupnika GLAS-a i HSU-a te Mosta nezavisnih lista za promjenom Zakona o OIB-u. Iskreno žalimo zbog takvog razvoja događaja i načina na koji je naš odgovor protumačen, a što je bacilo sjenu na višegodišnje aktivnosti i zalaganja Ureda za zaštitu interesa posvojene djece. Naime, pravobraniteljica nikada nije postavljala uvjet kojim bi propisom problem bilo moguće riješiti. Stoga, i na Vaš izravan upit o tome je li mišljenje pravobraniteljice za djecu na koje se Vlada pozvala prije 29 mjeseci bilo znak lojalnosti Vladi, odgovorno tvrdim da u svom dosadašnjem radu nikada nismo radili ustupke niti ‘iskazivali lojalnost’ bilo kome nauštrb interesa djece ni u jednom pitanju, pa tako ni u pitanju izmjene OIB-a posvojenoj djeci.“

Plenković i Jandroković se ponašaju kao zločeste maćehe: Zašto ne žele riješiti problem djece s dvostrukim identitetom?, fotografija
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević

 

 Vlada je obećala riješiti problem 1100 posvojene djece s tzv. dvostrukim identitetom novim Obiteljskim zakonom, a Ivan Šuker kazao je u raspravi u Saboru u svibnju 2018., bude li se otezalo s tim Zakonom, moguće je smo nadopuniti jednom rečenicom Obiteljski zakon iz 2015. te riješiti problem. Imate li saznanja hoće li Vlada uskoro pustiti u saborsku u proceduru novi Obiteljski zakon, tj. je li na vidiku rješenje problema?

 

„Kako izmjene Obiteljskog zakona nisu bile predviđene u Obrascu ažuriranog prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za 2020. godinu te kako je postalo izgledno da Obiteljski zakon zbog svoje kompleksnosti, neće tako skoro doživjeti sveobuhvatne izmjene koje bi nosile i bolju zaštitu interesa posvojene djece, u prosincu 2019. obratili smo se Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao stručnom nositelju izrade Obiteljskog zakona, te Ministarstvu financija, kao stručnom nositelju izrade Zakona o OIB-u, kako bismo ih podsjetili na poteškoće s kojima se suočavaju posvojena djeca. Predložili smo i preporučili da čim prije poduzmu sve nužne predradnje sa ciljem dopune propisa kako bi se osigurala dodjela novog OIB-a i za djecu koja su posvojena prije stupanja na snagu važećeg Obiteljskog zakona. Od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kao pravnog sljednika Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zaprimili smo izvješće u kojem stoji da će kod sljedeće izrade zakonskog prijedloga Obiteljskog zakona analizirati uređenje promjene OIB-a po rješenju o zasnivanju posvojenja. Međutim, nemamo informaciju kada će se to zaista i dogoditi.„

 

 Upozoravate li najviše institucije Republike Hrvatske da su se uskraćivanjem zaštite i prava dijelu posvojene djece, ogriješili o Ustav RH, te međunarodne povelje o ljudskim pravima i pravima djece?

 

„O svim navedenim našim inicijativama obaviještene su sve nadležne institucije, a kroz naša godišnja izvješća obaviješten je i Hrvatski sabor i Vlada RH.“

 

 Koje alate imate vi kao Pravobraniteljica za djecu da nametnete u fokus zakonodavcu svu važnost ovog problema, te da po hitnom postupku RH bolje regulira identitet 1100 djece, odnosno omogući im promjenu OIB-a? 

 

„Mehanizmi koje smo do sada koristili kako bismo potaknuli rješavanje problema s kojim se suočavaju posvojena djeca su prijedlozi i preporuke. Preostali alati koje pravobraniteljica za djecu može iskoristiti da nametne u fokus važnost rješavanja ovog problema su upozorenja.

Vlada RH je u svibnju 2020. objavila svoje Mišljenje na Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2019. godinu u kojem je, vezano uz mogućnost promjene osobnog identifikacijskog broja i prijedloge pravobraniteljice za djecu, navela da će (tadašnje) Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uputiti dopis Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za vođenjem evidencije osiguranika na način da se u zdravstvenim evidencijama ne koriste podaci o posvojenom djetetu temeljem zdravstvenog osiguranja prije zasnivanja posvojenja.

Iako je svaka aktivnost poželjna i dobrodošla, smatramo da ova aktivnost nije dovoljna za sveobuhvatno rješenje ovog problema, budući da se posvojena djeca susreću s poteškoćama u različitim područjima života, a ne samo i isključivo u sustavu zdravstva. Stoga nam je u planu ponovno obraćanje resornim ministarstvima, kao i Vladi Republike Hrvatske, a iskrena želja da stručni nositelji izrade propisa prepoznaju problem i potrebu zaštite najboljeg interesa posvojene djece, te ‘pokrenu kotač’ zakonodavnih promjena kojim će posvojenoj djeci osigurati bezbrižno odrastanje, bez straha od mogućih povreda privatnosti.“

 

https://teleskop.hr/52846-2

https://teleskop.hr/https-teleskop-hr-53083-2

https://teleskop.hr/53155-2

https://teleskop.hr/https-teleskop-hr-53512-2

 

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije