Godina koja je polako na zalasku, možda je najveće promjene donijela u obrazovanju kad su djeca zbog pandemije bila prisiljena na nastavu na daljinu. Učili su kod kuće, uz televizijski program i oniline zadatke, no kakav će to dugoročni utjecaj na njih imati? Bivša hrvatska ministrica obrazovanja Blaženka Divjak forsirala je nastavu na daljinu koja po mišljenju uglednih znanstvenika nikako ne može zamijeniti pravu školu.
Kako će na djecu utjecati obrazovanje od kuće? Hoće li izgubiti radne navike? Hoće li utjecati na njihove socijalne vještine? Što je s djecom koja nisu imala pristup potrebnoj tehnologiji?
Premda nitko ne može predvidjeti što će se točno dogoditi, kao i hoće li i ova školska godina završiti nastavom na daljinu, na brojna pitanja Huffington Post je potražio odgovore kod nekoliko stručnjaka.
Ono u čemu se svi stručnjaci slažu jest činjenica da će bez sumnje doći do niže razine obrazovanja. Učenici će zaostajati s gradivom, no u kojoj mjeri, teško je predvidjeti, prenosi N1.
Jedno od posljednjih istraživanja pokazuje da bi djeca koja uče na daljinu, mogla izgubiti oko četiri mjeseca učenja u odnosu na onu koja su išla u školu. Za djecu koja nisu imala tehnoloških mogućnosti za nastavu na daljinu, smatra se da bi gubitak mogao biti puno veći.
“U mnogim slučajevima djeca će zaostajati i po godinu dana. Kod drugih će to vjerojatno biti nekoliko mjeseci. Vidjet ćemo koliko točno, no generalno bit će gubitaka”, rekao je Brian Perkins, profesor na Sveučilištu Columbia.
Nagasio je da to nije kritika ni djeci, ni roditeljima, ni nastavnicima koji rade najbolje što mogu u ovoj iznimnoj situaciji: “Ovo je više – moramo se uočiti sa stvarnošću.”
Nejednakost problem više nego ikad prije
Stručnjaci iz područja zdravstva i obrazovanja naglašavaju da problemi nejednakosti među djecom, obiteljima i nastavnicima postoje uvijek, no u vrijeme pandemije su dodatno naglašeni.
Učenici koji žive u najsiromašnijim četvrtim i krajevima vjerojatnije će početi nastavu na daljinu prije od kolega, no istovremeno je vjerojatnije da će im nedostajati svi alati za to, poput brzog interneta, rekla je Nermeen Dashoush, profesorica na Sveučilištu Boston.
Zbog svega toga predviđa se i više odustajanja od srednje škole.
S druge strane, djeca čiji roditelji nemaju financijskih briga, mogu si priuštiti privatne instrukcije, ostanak doma, dodatnu edukaciju… Tako će se razlika između bogatijih i siromašnijih učenika još više povećati, upozoravaju stručnjaci.
Svi stručnjaci također se slažu i naglašavaju da će biti izuzetno važno procijeniti koliko je pandemija utjecala na svako pojedino dijete kako bi im se omogućila potrebna pomoć. Mnogi će razviti depresiju, tjeskobu i druge mentalne probleme, posebno ako se radi o obiteljima u kojima je roditelj izgubio posao, mučio se s financijama ili se netko razbolio.
Pribojavaju se da nastavnici neće imati vremena, podrške niti znanja da pruže takvoj djeci pomoć ako to bude potrebno. Zato svakako treba uključiti roditelje i druge stručnjake poput pedijatara i psihologa.
Novi izazov: Pomoć djeci da ponovno zavole učenje
Osim što se brojna djeca nisu snašla u nastavi na daljinu, neka jednostavno nisu zainteresirana. “To će itekako utjecati na njihov odnos prema učenju. Mislim da će brojna djeca još više zamrziti učenje”, rekla je Dashoush.
Smatra da roditelji i nastavnici moraju biti spremni na to da pandemija neće utjecati samo na količinu svladanog gradiva, nego i na odnos prema znanju, čak i kod onih koji djeluju angažirani u online nastavi.
S obzirom na to da su stvari još nejasne i da još konkretnih odgovora nema, naglašava da je sad najbolje koncentrirati se na ono što dokazano dugoročno ima koristan utjecaj – pročitajte im dobru knjigu i neka uče stvari koje ih zanimaju, o čemu god se radilo.
Foto: Tomislav Pavlek/Hina