Zbog sve lošije epidemiološke situacije u kojoj se bolnice prebrzo pune zaraženima ministar zdravstva Vili Beroš pozvao je na mobilizaciju zdravstvenih radnika te zatražio od liječnika obiteljske medicine da se uključe u obradu pacijenata pozitivnih na korona virus. Iz Ministarstva priznaju da je pandemija naglasila nedostatke u hrvatskom zdravstvu, a jedan od njih je kroničan nedostatak liječnika i ostalog medicinskog osoblja. Na to je sad već bivši predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Trpimir Goluža konstantno upozoravao te je za portal Direktno komentirao aktualnu situaciju s epidemijom, jesmo li se dobro pripremili za drugi val te što bi trebalo prvo učiniti.

“Jasno je da je organizacija sustava na slaboj razini. Primjerice, liječnici i medicinsko osoblje koji rade u KB Dubrava su ogorčeni. Morate znati da je tamo u zadnja tri mjeseca otišlo čak 50 medicinskih sestara i deset liječnika i to su ogromni brojevi. Nered seže od smjene ravnatelja Tonija Kolaka i uspostave nelegalnog vodstva bolnice koji je nametnuo tadašnji ministar Milan Kujundžić što je rezultiralo odlaskom ponajboljih kirurga iz te bolnice. Dakle, ovo što se događa u KB Dubrava je rezultat ozbiljnih problema koji se nisu na pravi način i u pravo vrijeme riješili i situacija je u ovoj krizi eskalirala”, upozorava.

Osvrnuvši se na poziv za mobilizacijom zdravstvenih radnika te uključivanje studenata i umirovljenih liječnika, Goluža je rekao da studenti nemaju nikakvog kliničkog znanja i iskustva te da mogu raditi samo neke administrativne poslove, a liječenje covid bolesnika nije niti za umirovljene liječnike jer su zbog svoje dobi rizična skupina i studija iz Italije je pokazala da je najveći mortalitet bio među zdravstvenim osobljem starijim od  60 godina.

Komentirajući opetovani poziv ministra liječnicima obiteljske medicine da se uključe u obradu covid bolesnika, Goluža je istaknuo kako su oni vrlo nezadovoljni što im se želi nametnuti posao koji bi trebali raditi epidemiolozi, tim više što su i bez tog administrativnog posla jako opterećeni te nije jasno kako bi se još mogli baviti lovljenjem kontakata.

“Mi smo prije tri, četiri godine upozoravali da bi liječnici obiteljske medicine trebali zaposliti administratore u svojim ambulantama koji bi rješavali taj nezdravstveni posao i tako im otvorili prostor i vrijeme da se bave pacijentima. To tada nije napravljeno i evo sad smo u situaciji da je potpuno puknuo sustav što se tiče praćenja kontakta. Primjerice, mene nitko nije zvao da bi provjerio koji su bili moji kontakti”, rekao je Goluža koji je kao liječnik zaposlen u zagrebačkoj Petrovoj bolnici i koji je i sam bio zaražen korona virusom. Otkrio nam je da je u njegovoj bolnici do sada bilo u izolaciji ili to još uvijek jest između 70 i 80 liječnika i zdravstvenih djelatnika.

“Čini mi se da se polako gubi tlo pod nogama, oni koji vode sustav ne znaju što je najbolje učiniti”, smatra.

Uvjeren je da je teško provoditi neke mjere i građani ih se slabo pridržavaju jer je Stožer svojedobno izgubio svoju vjerodostojnost kada su postali ‘parapolitičko tijelo’ u kojem se politika nametnula struci. “To su ljudi prepoznali jer su vidjeli da su na snazi dvostruki kriteriji u provođenju mjera te da postoje ‘jednakijih od jednakih’, odnosno da vrijede drugačija pravila za političku nomenklaturu i to je očekivano izazvalo veliko nezadovoljstvo kod građana”, podsjeća i dodaje da je velika šteta što se to dogodilo.

Komentirajući ministrov poziv na mobilizaciju zdravstvenih radnika, Goluža navodi kako je u svakoj kriznoj situaciji potrebna veća mobilizacija zaposlenika, a kad ih nemamo dovoljno, kao što je to slučaj u našem zdravstvu, onda je to tim teže realizirati.

“Podsjetio bih na izjavu bivšeg ministra Kujundžića koji je prije godinu dana tvrdio da se polovica liječnika koji su otišli u inozemstvo vratila. To je bila notorna laž koju nitko nije provjeravao, a cijelu tu administraciju obilježilo je nečinjenje, stoga je žalosno da svi vodeći ljudi u bolnicama koje je kadrovirao jedan od najneuspješnijih ministara zdravstva u hrvatskoj povijesti i dalje na tim pozicijama i danas kroje zdravstvenu sudbinu ljudi. Mislim stoga da je ministar Beroš napravio veliku pogrešku što nije napravio potrebno ‘osvježavanje’ ljudi na vodećim pozicijama u hrvatskim bolnicama”, upozorava.

Dodaje da koliko god Beroš ne snosi odgovornost  za početno nesnalaženje u covid krizi toliko je odgovoran što je ovaj drugi val pandemije već na prvu tako snažno pogodio hrvatski zdravstveni sustav “jer se očito primarno usmjerio na stvaranje svoje političke karijere, a ne na osnaživanje sustava i njegovo pripremanje za ono što su svi najavljivali za jesen”.

Foto: Admir Buljubašić/Hina