U predizbornom Pressingu kod Ilije Jandrića večeras o obrani, sigurnosti, položaju branitelja i političkom položaju Hrvatske raspravljali su Ivo Lučić iz HDZ-a i Ante Prkačin iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore.

Izbori i kampanja

Zašto ste se odlučili ući u kampanju?

Lučić: Udari na HDZ dolaze s više strana, ovo je novi od njih. U koronakrizi i političkoj krizi važno je imati stabilnu političku scenu i tu je HDZ najvažnija stranka. Svi udari prema HDZ-u na neki način slabe Republiku Hrvatsku. Moramo imati jaku vojsku i jak sigurnosni sustav, procijenio sam da se moram uključiti.

Prkačin: Naš cilj nije rušiti HDZ, nego ga popraviti ako je moguće. Ne sviđa nam se puno toga. Situacija u svijetu je krizna, a u Hrvatskoj je gore nego na drugim mjestima jer smo na razne načine nestabilni. Treba pokušati popraviti stanje. Kad bi HDZ mogao natjerati Andreja Plenkovića da presvuče svoj globailstički dres, kako je HDZ-ov dres on okrenuo naopako, mi iz Domovinskog pokreta ćemo to pokušati. Bit ćemo oštri prema HDZ-u da pokažemo da smo kvalitetni, a SDP, to nije hrvatska ljevica, to je potpuno nehrvatska stranka.

Vaš uvjet je da Plenković ne bude premijer?

Prkačin: Bio bih sretan da Plenković ode. Po meni to ne bi trebao biti nužan uvjet za raskid koaliranja. Volio bih da dođe netko drugi umjesto njega, ali ako bi HDZ ostao čvrsto na Plenkoviću, ja bih to prihvatio. Zanima me da mi Lučić kaže koji je njegov motiv ulaska u ozbiljnu politiku sada.

Lučić: Popravljanje HDZ-a je ambiciozno, ali očito misle da to treba napraviti izvana. To je HDZ-u nepotrebno, imamo jasnu stranačku strukturu. Mnogi ljudi bi bili upropašteni da nije bilo mjera Vlade. Andrej Plenković ima ozbiljnu reputaciju u Europi, mi se natječemo s najboljima, nismo u nekoj balkanskoj zoni. Često čujemo tvrdnje da je HDZ jednako SDP, drago mi je da g. Prkačin to ne misli. To je kopirana priča, što je Paraga svojevremeno govorio da su Tuđman i Milošević isti. Isti su centri moći koji udaraju prema HDZ-u.

Lazar Grujić (SU), kritika je išla u smjeru toga da je njegova stranka još prije pola godine podržavala Milanovića?

Prkačin: Ja sam sa Zoranom Milanovićem znao sjesti i razgovarati.

Kažete da je SDP nehrvatska stranka, po čemu to zaključujete? Ne pamtim da je SDP, dok je bio na vlasti, vodio neku politiku koja bi bila protiv hrvatske države…

Prkačin: Da je Račan premijer, za kojeg sam rekao da je jedan od najlošijih premijera, ali se trudio i borio za hrvatske interese. Milanović je znao imati iskrica borbe za nacionalni interes, ali ovaj SDP Nenada Stazića, što god je Hrvatskoj pasalo, njima nije odgovaralo. Sve je naopako.

G. Lučiću, rekli ste da bi dolazak SDP-a na vlast značio bi povratak titoizma, to se nije dogodilo ni za Račanove ni za Milanovićeve vlade pa po čemu bi se to dogodilo 2020.?

Lučić: U Rijeci se diže ogromna petokratka, podižu se jugoslavenske zastave. Ne bojim se obnove Jugoslavije, nego govorim o tome da stalno idu u ideološku isključivost, podjele u društvu… Političke protivnike uvažavam, a ne proglašavam ih fašistima.

G. Lučiću, zauzimate se za lustraciju komunističkih kadrova, nije li tu uglavnom biologija već odradila svoje?

Lučić: To je kriva intepretacija. Govorio sam da bi u tom vremenu kad je komunistička struktura brisala ljude iz sustava, da su oni napravili neku čistku. Govorio sam da bi rješenje bilo da bi one koji su provodili takve postupke, to bi bila lustracija. Predsjednik Tuđman je pozivao na zajedništvo, govorio je o okupljanju. U povratku titoizma ne vidim opasnost, ali radi se o strukturi koja nije kompetentna. Plenković i njegova Vlada osigurali su financije za iduće razdbolje, zar bi neka antieuropska ili antifa Vlada to uspjela? Ne vidim nikoga jačeg niti sposobnijeg od HDZ-a koji će morati tražiti koalicijske partnere.

Dan neovisnosti i ZDS

Danas je Dan neovisnosti. G. Prkačin vi ste se borili, je li Hrvatska onakva kakvom ste je zamišljali 25. lipnja 1991. godine kad je Sabor donio odluku o razdruživanju od Jugoslavije i proglasio neovisnost?

Prkačin: Ne. Bila bi takva u kojoj bi vladajuća stranka napravila analizu postojećeg stanja i vidjela uzroke. Da nije toga, pokret se ne bi osnovao, odnosno ja mu ne bih pristupio. Ušli smo u Europu nespremni, a to što premijer Plenković ima određeni rejting u Europi…

Lučić: Ja sam zadovoljan Hrvatskom, ona je onakva kakvi smo mi, ona ovisi o nama. Sami odlučujemo o svojoj sudbini, držim se toga što je Tuđman rekao. Situacija se u posljednje četiri godine bitno promijenila.

G. Prkačin, vi ste ratni zapovjednik HOS-a, pretpostavljam da pozdrav “Za dom spremni” ne biste zabranili?

Prkačin: Točno, ali bih tražio nešto drugo. S obzirom na slovo hrvatskog zakona, ne bih lamatao previše. Jedna znanstvena rasprava brzo riješi dileme što se u Hrvatskoj događalo od 1941. do 1945. godine. Ni lud ne bih tvrdio da nije bilo logora Jasenovac, ali brojke se ne slažu. Pronađeno je deset lažnih popisa. Podržao bih ideju da se osnuje povjerenstvo koje će utvrditi istinu. Spreman sam platiti odštetu svakoj žrtvi koja se tamo nađe.

Osuđujete li NDH i ustaški pokret?

Prkačin: Ne osuđujem ništa dok znanost ne dokaže. Rasni zakon od 1804. godine, Srbija ima pet rasnih zakona, a oni nam ih spočitavaju.

G. Lučić je u Vladinom vijeću imao izdvojeno mišljenje, niste se složili sa zaključcima Vijeća za suočavanje s prošlošću, želite isti odnos prema ZDS i prema petokraci?

Lučić: Jednoglasno smo donijeli temeljne odredbe u kojima smo jasni rekli što mslimo o bilo kojem totalitarizmu i svim simbolima. Nijedan simbol iza kojeg stoje stotine tisuća mrtvih po mom mišljenju ne bi trebao imati pravo javnosti. Nisam za zabrane, one stvaraju kontraefekt. Kad se govori o pozdravu, odnosno sloganu “Za dom spremni”, kad su ga uzeli ’91., neki momci su poginuli s tim obilježjima, i kad se radi o komemoraciji, ti momci zaslužuju da njihovi simboli ne bi smjeli biti upitni.

Branitelji i Oružane snage RH

Odakle Hrvatskoj pola milijuna ljudi sa statusom branitelja?

Lučić: Valjda zato što je pola milijuna ljudi branilo Hrvatsku na različite načine. Nisu svi išli u rovove i jurišali, ali su radili različite poslove. Hrvatske vlasti su procijenile da tim ljudima treba dati neku vrstu priznanja za to što su radili. Oni su ponosni na tu svoju ulogu.

G. Prkačin kritizirali ste prosvjed u šatoru u Savskoj?

Prkačin: Jesam i onda me ljevica slavila, a kad sam rekao da se istraži Jasenovac, onda su veliki problemi. Mene pozdrav “Za dom spremni” jako malo zanima, on je meni čip da se vidi što se događalo od ’41. do ’45. godine.

Kakvo je stanje u Oružanim snagama RH?

Lučić: Nije bilo razloga za ostavku ministra Krstičevića, on je najbolji ministar obrane nakon Gojka Šuška. Ušli smo u NATO, moramo zadovoljiti visoke standarde, dobivamo složenu opremu, tek se navikavamo i nažalost događaju se nesreće. Ali Hrvatska vojska je spremna i modernizirana.

Treba li kupiti borbene zrakoplove?

Prkačin: Na onaj način na koji su kupovani, ja ih ne bih uzeo, a moje skromno znanje kaže da se taj novac može kvalitetnije drugdje potrošiti. Nisam zadovoljan stanjem u Hrvatskoj vojsci. Vraćanje vojnog roka kao u Jugoslaviji je besmisleno, ali Hrvati moraju naučiti nešto vojnog znanja, posebno jer je EU doživjela politički krah. Dio tog novca treba uložiti u druge rodove i obučiti Hrvate u temeljnim vojnim znanjima.

NATO i EU

Što je Hrvatskoj donijelo članstvo u EU-u?

Lučić: Za zajednicu suverenih država se zalažem, tako je Tuđman vidio EU. Za ulazak u schengenski prostor jesam, a o uvođenju eura malo znam.

Prkačin: Lisabonski sporazum ima sve elemente ustava. Svi parlamenti su ga prihvatili, ali u Irskoj je doživio krah zbog referenduma.

Lučić: Ustav je nešto drugo. Treba se voditi razumom, ne emocijama. U Europi se vode borbe i postoje različiti interesi. Neki bi od Europe htjeli napraviti federaciju i oni koji vide EU kao zajednicu europskih država.

Prkačin: EU je politička država bez unutarnjih granica. Meni je za ulazak u Schengen svejedno. Čim su se pojavili migranti i korona, granice su postale čvrste, to nije nikakva država.

Lučić: To je najbolja zajednica na svijetu i mi njoj pripadamo!

Prkačin: U Lisabonskom ugovoru stoje stravične stvari.

Kako gledate na zaštitu granica, smatrate li ovu politiku dobrom?

Prkačin: Jedan od najmanje loših ministara je Božinović jer kojekakve babaroge i nevladine udruge kad skoče na hrvatskog policajca, onda skoči sve živo na njega, onda ministar Božinović svog radnika pokuša zaštititi koliko može. Kad bi se mene pitalo, ja bih državnu granicu branio vatrenim oružjem. Civilu bih rekao da stane, pucao prvo u zrak, stali bi onda.

Lučić: Mislim da hrvatska policija radi jako dobar posao, prigovori su zlonamjerni. Ne branimo samo hrvatsku, nego i europsku granicu.

Kako gledate na rad obavještajnih službi i jesmo li meta hibridnih ratova?

Lučić: Radio sam u policiji i obavještajnom sustavu. Naše službe očito jako dobro rade jer ništa ne čujemo o njima, to je garancija. Zemlja je sigurna, nemamo ozbiljnih problema. Postoje li oblici hibridnog rata, siguran sam da postoje, ali ne bih javno špekulirao o tome.

Prkačin: Nisam tipičan hrvatski političar. Slažem se s ovim što je Lučić rekao.

Problem iseljavanja

Imamo velik problem iseljavanja. Kako vratiti te ljude?

Lučić: Nekad se iz Jugoslavije bježalo, danas se to ne radi, svatko može otići gdje god želi. Niz ljudi u Hrvatskoj je imao problema, posebno nakon financijske krize, dio njih je odlučio otići i zaraditi. Bilo je problema s ovršnim zakonom, blokada računa, ali u tome nisam stručan. Korupcija je ozbiljan problem, a što se tiče ideoloških prijepora, on postoji u svim državama. Jačanje identiteta je važno. Kad svi budu toga svjesni, više će držati i do prošlosti i do sadašnjosti i do budućnosti.

Prkačin: Ovdje se ne slažemo. Ideološki prijepori su minoran problem, ali da naglasimo korupciju. Nisu ljudi ludi, vide da nešto nije u redu. To je toliko premreženo i učvršćeno, SDP i HDZ su surađivali.

Hrvati u BiH

Položaj Hrvata u BiH?

Lučić: Hrvati u BiH su suveren, državotvoran narod, taj Ustav je više puta prekršen i sad su Hrvati u BiH ozbiljno obespravljeni. Inzistirao bih na promjenama izbornog zakona, bez toga nema smisla.

Prkačin: Nezadovoljan sam. Nama je trebala biti najbitnija pozicija hrvatskog naroda u BiH, a onda odnos BiH i Hrvatske. Milanović je pokazao više razumijevanja za njih nego HDZ.

Mediji

Zašto ste intervju kolege Stankovića s premijerom Plenkovićem nazvali isljedničkim novinarstvom, podržavate li nezavisnost medija?

Lučić: Nazvao sam ga tako, ali naravno da podržavam neovisnost medija. Kao član programskog vijeća sam rekao svoje mišljenje – način razgovora s gostom, kao da vi nama ne date odgovoriti na pitanje, tako je radila nekadašnja Udba. Mene BBC uopće ne impresionira.

Prkačin: Tuđman nije želio ovakvu Hrvatsku u ovakvoj Europi gdje gubimo politički suverenitet. Mijenjao je Ustav jer se bojao da će Hrvatska uletjeti u Europu kako se i dogodilo.

Lučić: Ne možete vi govoriti u ime Franje Tuđmana. Nema tu natjecanja, ja sam veći tuđmanovac, Prkačin nikad nije bio tuđmanovac.

Foto:N1