Skupina Ustanički suučesnici/frakcija za osvetu (Cómplices sediciosos/fracción por la venganza) objavila je pismo na portalu Contra Info, namijenjenom sadržaju vezanom za anarhizam. U njemu je preuzela odgovornost za slanje dva paketa s eksplozivom u četvrtak prilikom čega je ozlijeđeno osmero policajaca u postaji na sjeveru glavnog grada Santiago de Chilea.
»Za napad je odgovornost preuzela jedna anarhistička grupa, no ne smijemo se žuriti sa zaključcima. To je jedna izjava, državni odvjetnik (Claudio Orellana) provodi istragu«, izjavio je u utorak ministar unutarnjih poslova Andrés Chadwick.
»U ovom trenutku ne možemo ništa odbaciti, a također niti potvrditi«, dodao je u izjavi za čileansku radijsku postaju Cooperativa.
Skupina ili ćelija koja je potpisala pismo potpuno je nepoznata.
»Ovo nije preuzimanje odgovornosti jedne tradicionalne anarhističke skupine, kao što je ITS (Individualistas Tendiendo a lo Salvaje) bio u ranijim slučajevima. Državni tužitelj nastoji otkriti korijen ovoga te je li preuzimanje odgovornosti istinito«, rekao je ministar,piše Novi list.
U četvrtak su u glavnom gradu Santiago de Chile poštom bila poslana dva paketa s eksplozivom, od kojih je prvi u 13 sati po lokalnom vremenu eksplodirao u policijskoj postaji na sjeveru grada, ozlijedivši osmero policajaca, dok je drugi pristigao sat vremena kasnije u sjedište Quinenca.
Predsjednik te tvrtke je Andronico Lukšić Craig, jedan od najbogatijih ljudi u Čileu, porijeklom iz Hrvatske.
Taj je paket bio namijenjen Hinzpeteru, bivšem ministru unutarnjih poslova od 2010. do 2014. godine. On je danas direktor pravne službe u Quinencu. Sadržaj paketa je otkriven, zgrada evakuirana, a tamo nitko nije ozlijeđen.
»Hinzpeter, ministar u prethodnoj vladi Sebastíana Pinere, bio je zadužen za represiju nad mapuchima (indijansko stanovništvo u Čileu), a također i nad anarhistima i studentskim pokretima radikaliziranim u uličnoj borbi«, priopćila je skupina.
»On je sada direktor Quinenca, koji pripada sramotnoj grupaciji Lukšić čiji se pipci šire na sve više područja, od banaka, pa do televizijskih kanala, pretvarajući naše živote u robu«, dodala je.
Policijski načelnik Guzmán bio im je meta jer je »provodio represiju i kontrolirao teritorij gdje su njegovi bivši kolege 1998. tijekom uličnih sukobaubili anarhisticu Claudiju López«.
Skupina je najavila nove napade: »Jedini način da ostanemo živi jest da udarimo one koji provode represiju. Moćnici su od mesa i kostiju, može ih se identificirati, ranjivi su i uništivi«.
Nakon eksplozije u četvrtak u policijskoj postaji i otkrivanja sadržaja paketa u Quinencu nitko nije uhićen niti identificiran.
Andronico Lukšić Craig, u čijem se vlasništvu nalaze i rudnici u Čileu, nakon otkrivene bombe svojoj tvrtci napisao je na Twitteru: »Duboko žalim zbog terorističkog čina. Čile zaslužuje da odgovorni za ovaj kukavički čin, koji je za svaku osudu, ne prođu nekažnjeno«.
Predsjednik Pinera, u svom drugom mandatu, pozvao je zastupnike u parlamentu na usvajanje novog antiterorističkog zakona koji bi dao veće ovlasti policiji, državnom odvjetništvu i sucima.
Čile, jedna od zemalja s najvišim standardnom u Južnoj Americi, od 2007. godine je zabilježila više slučajeva slanja paketa s eksplozivom.
U siječnju 2017. paket s eksplozivom bio je poslan na kućnu adresu Óscara Landerretchea, tadašnjeg predsjednika Codelca, čileanske državne kompanije za bakar.
Čile je najveći svjetski proizvođač tog metala, s udjelom od oko 28 posto. Bomba je bila aktivirana u njegovoj kuhinji i ozlijedila njegovu kćer, kućnu pomoćnicu te njega samoga.
Početkom ove godine eksplozivna naprava eksplodirala je na jednoj autobusnoj stanici, ozlijedivši pet osoba. U svibnju je predsjednik gradskog metroa, Louis de Grange, primio poštom paket na svoju kućnu adresu. Prije nego ga je otvorio pozvao je policiju koja je ustanovila da je riječ o bombi.
Za te slučajeve sumnjičila se skupina »Individualistas Tendiendo a lo Salvaje« (ITS), ekološka i anarhistička grupacija nastala 2011. u Meksiku, čije se djelovanje odvija i u drugim zemljama. Njihova eventualna povezanost s bombaškim akcijama protiv Codelca i metroa objašnjavala se odmazdom za štetu prirodi koje te kompanije rade.
Foto: Facebook