Sve se češće postavljaju pitanje o tome kako Vlada Andreja Plenkovića dijeli novac poreznih obveznika. Prije nekoliko dana Vlada je dodijelila velikom gubitašu Infobipu iznos od 35 milijuna eura. Poznati s kolumnist Jutarnjeg lista Gojko Drljača kritizira Andreja Plenkovića zbog takve poslovne politiku. Dotaknuo se i Mate Rimca koji je od Vlade dobio čak 180 milijuna eura za robotaksije koji su se pokazali kao jako sumnjiv projekt.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Miljenko Jergović kritizirao Andreja Plenkovića i podložnički HRT: Odvratno mi je to gledati

“Čini se da u Hrvatskoj nismo dobro utvrdili lekciju koja nas je podučila kako se lako može potrošiti od 4 do 4,5 milijarde eura, a da rezultat u 30 godina bude nula. Spomenuti golemi iznos izvučen je, naime, iz džepova poreznih obveznika za direktnu financijsku pomoć, jamstva za kredite, otpise dugova i subvencioniranje proizvodnje u hrvatskoj brodogradnji, a Vlada Andreja Plenkovića nedavno je uz čudno obrazloženje i mimo uobičajenih procedura plasirala Infobipu iz Vodnjana prvih 35 milijuna eura. Je li to početak jednog dugog, dobrog prijateljstva između države i hrvatskih high tech biznisa, nalik financijskom incestu koji smo motrili na hrvatskim škverovima?

Vlasnik vodnjanske kompanije koja je ovih dana dobila 35 milijuna eura je Infobip iz Londona, firma s 227,1 milijuna eura gubitka u 2023. (u prethodne tri godine imali su redom gubitke od -227, -209, -155 i -38 milijuna eura). Ne zvuči kao zdravi financijski rezultat, je li tako?

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: Bartulica uvjeren: Imamo Woke Europsku komisiju. A naša Šuica? Pa ona je jednom izjavila da su rješenje legalne migracije

Ono što je u ovom trenutku stoga nejasno jest je li Plenkovićeva Vlada nakon osam godina solidnog rasta umislila da novcem poreznih obveznika može poput nekog vizionara intervenirati na globalnom ICT tržištu kako bi se hrvatska dičila da ima tzv. jednoroga (kompaniju s kapitalizacijom višom od milijardu dolara) među važnim globalnim high tech tvrtkama? U tom slučaju radi se o ekonomsko-financijskom analfabetizmu, utvaranju razumijevanja high tech biznisa.

Može li priča oko Infobipa prerasti u još jedan slučaj javne pomoći najvećim hrvatskim high tech igračima nakon što je prema Rimcu usmjereno oko 180 milijuna eura EU fondova za zagrebačke robotaksije, da bi se potom ispostavilo da Mate Rimac i njegovi partneri ne poštuju rokove, a da će značajni dio novca europskih poreznih obveznika zapravo otići za kupovinu ne-europskih tehnologija, kao što je rješenje izraelske kompanije Mobiley, koje će zapravo omogućiti da ZG taksiji dođu od točke A do točke B bez vozača. Kakav je tu interes hrvatskih ili europskih poreznih obveznika ako se tako velik novac povjeri grupici hrvatskih menadžera skrivenih iza Rimca, koji neće sami razviti sustav za vođenje taksija bez vozača, nego će novac transferirati Izraelcima”, piše Gojko Drljača u Jutarnjem listu.

Podsjetimo, Rimac Group, krovna kompanija sustava na čijem čelu je Mate Rimac, s kapitalom od 880 milijuna eura, ostvarila je prošle godine prihode od 9,6 milijuna eura te je završila u gubitku od nešto više od 12 milijuna eura.

Da ne bi bilo zabune, iz brojki je jasno da se radi o nekonsolidiranom izvješću, pa je puno zanimljivije spustiti se na nižu razinu i vidjeti što se događalo u ostalim kompanijama Grupe – Rimac Technology i Bugatti Rimac. Objavljeno je i izvješće za Project 3 Mobility, javnosti možda najzanimljiviju kompaniju povezanu s Matom Rimcem koja se bavi robotskim taksijima, piše Forbes.

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: Što je Helena Minić govorila o Mataniću prije nego što su se vjenčali. Nije mi sjeo kao osoba, plakala sam psihijatru zašto moram raditi s njim

Rimac Technology kraj prošle godine završio je s 1200 zaposlenih, što je rast za oko 30 posto. Ukupni prihodi porasli su im prošle godine za oko 32 posto, na preko 99 milijuna eura. Kada se pogleda struktura, prihodi od prodaje iznosili su nešto više od 82 milijuna eura, od čega u inozemstvu oko 45 milijuna eura.

Dvoznamenkasti rast prihoda nije donio i profitabilnost. Rashodi kompanije prošle su godine iznosili gotovo 160 milijuna eura, pa su završili u minusu od oko 60 milijuna eura. Ipak, kapital im je prošle godine povećan s oko 260 na 440 milijuna eura.

Što se tiče kompanije Bugatti Rimac, ona je prošle godine imala pad prihoda od gotovo 20 posto. Ukupni prihodi iznosili su oko 150 milijuna eura, od čega su prihodi od prodaje gotovo 138 milijuna eura. Od tog iznosa izvoz je iznosio oko 127 milijuna eura.

Nakon što je 2022. godine kompanija imala dobit od oko 20 milijuna eura, prošle su godine završili u minusu od 16 milijuna eura. Značajno su povećali broj zaposlenih. Krajem 2022. godine Bugatti Rimac zapošljavao je oko 300, da bi prošlu godinu završili s oko 480 zaposlenih.

Za robotaksije do kraja prošle godine iz EU fondova isplaćeno 90 milijuna eura

Project 3 Mobility, kompanija koja razvija robotaksije,a u čijoj vlasničkoj strukturi je i Rimac Group, prošle godine imala je ukupne prihode od oko 944 tisuće eura. Rashodi su im iznosili oko 13 milijuna eura, pa je na kraju godine gubitak iznosio oko 12 milijuna eura. Krajem prošle godine u kompaniji je radilo 87 ljudi.

Kontroverze oko projekta robotaksija izazvane su najviše time što se on dijelom financira iz EU fondova. Europska komisija odobrila im je oko 180 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a glavne zamjerke koje su se pojavljivale u javnosti odnosile su se na to da je novac dobiven bez natječaja i da se ne poštuju inicijalno predstavljeni rokovi za realizaciju tog projekta.

Prema podacima Finina InfoBiz servisa, do kraja prošle godine kompaniji je ukupno isplaćeno oko 90 milijuna eura.

Foto: Hina