“Ako ima nešto nejasno, dopustite mi da objasnim: Napuštam Bijelu kuću i krećem u rat za Trumpa protiv njegovih protivnika – na Capitol Hillu, u medijima i korporativnoj Americi”, riječi su Stevea Bannona, bivšeg Trumpovog savjetnika koje je izjavio 7. kolovoza 2017. godine nakon iznenadnog odlaska iz Bijele kuće. Većina američkih mainstream medija slavila je njegov odlazak kao svoju veliku pobjedu u medijskom ratu protiv omrznutog predsjednika.

No, u srpnju ove godine “Trumpov alter-ego” i “drugi  najmoćniji čovjek na svijetu” daje izjavu koja se mnogima činila kao pretjerivanje – najavio je kako odlazi u Europu obračunati se s Georgeom Sorosem i pokrenuti desnu revoluciju na Starom kontinentu. Rekao je kako će osnovati fondaciju The Movement (Pokret) sa sjedištem u Bruxellesu za koju se nada da će biti predvodnicom konzervativnog pokreta u Europi koji će početi već na izborima za Europski parlament 2019. godine. Nakon te izjave Bannon je ponovno nestao iz javnosti. U stranim medijima moglo se pročitati tek da je otvorio ured u Bruxellesu u kojem je zaposlio desetak ljudi, te da pedeset posto radnoga vremena provodi na terenu.

Poznato je da je bio u Italiji neposredno nakon pobjede pokreta Pet zvjezdica na izborima, a nakon toga odlazi u Švicarsku gdje se susreće s jednom od čelnica Alternativa za Njemačku Alice Elisabeth Weidel kojoj, navodno, nudi svoje usluge u “alternativnim medijima”.

Kako piše portal H-alter koji je objavio detalje s njegovog rada na terenu, Bannon nakon Švicarske odlazi u Francusku i u Lilleu se sastaje s Marine Le Pen gdje izjavljuje kako euro neće preživjeti. “Sve je u rukama građana. Populistički val je počeo jer je povijest na našoj strani”, rekao je naglasivši da se “u ovom stoljeću bitka više neće voditi između političke desnice i ljevice nego između nacionalista i globalista'”.

Kako izgleda Europa godinu i pol nakon Bannonovog odlaska iz Bijele kuće? U Italiji je na vlast došla koalicija euroskeptika i desnih stranaka pod nazivom Pet zvjezdica s programom napuštanja eurozone, borbe protiv korupcije i zabrane pružanja utočišta tisućama migranata iz sjeverne Afrike.

U Njemačkoj, nakon serije poraza demokršćana Angele Merkel na lokalnim izorima ubrzano raste popularnost stranke desne Alternative za Njemačku, također na krilima protuimigrantske politike i zagovaranja povratka njemačke marke, a njemačka kancelarka prije nekoliko dana, nakon 18 godina, zbog drastičnog pada popularnosti prisiljena je napustiti mjesto predsjednice CDU-a.

Mađarski premijer Viktor Orban, kojega je Bannon u subotu posebno pohvalio, vodi rat protiv Sorosa i migrantske politike Angele Merkel i Bruxellesa još od početka migrantske krize. Članice Višegradske skupine također su se vrlo rano suprotstavile “diktatu Bruxellesa” i nametanju migrantskih kvota iz Bruxellesa i Berlina. U Austriji je na vlasti mladi konzervativac Sebastian Kurz, kojemu je jedan od prvih poteza nakon dolaska na vlast bio zabrana nošenja burke u javnosti. Krajem listopada i Beč je objavio da neće podržati Marakeški sporazum. Brexit ulazi u posljednju fazu.

U subotu flamanska desna stranka N-VA, najveća stranka u parlamentu, povukla je svoje ministre iz koalicije zbog spora oko potpisivanja Globalnog kompakta o migracijama Ujedinjenih naroda, a val konzervativnih promjena upravo zahvaća Francusku gdje “žuti prsluci” na pariškim ulicama i diljem zemlje traže odlazak predsjednika Emmanuela Macrona kojega optužuju da je pijun bankara i korporacija.

Upravo ova posljednja događanja u Belgiji i Francuskoj Bannon je iskoristio za još jedno pojavljivanje u javnosti. U subotu je u flamanskom parlamentu u društvu liderice francuske desnice Marine Le Pen i lidera flamanske stranke Vlaams Belang Toma Van Griekena slavodobitno izjavio: “Pariz gori, London je u krizi, a Marakeški globalni kompakt o migracijama mrtav je i prije nego što je uopće potpisan!”. Događanja u Parizu usporedio je s Amerikom prije dolaska Trumpa na vlast i Velikom Britanijom prije održavanja referenduma o izlasku iz EU-a.

“Ljudi iz malih sela, iz francuskih ruralnih područja i oni s pariških ulica, žuti prsluci, francuski ‘bijednici’, zapravo su ista vrsta ljudi koja je 2016. na čelo SAD-a izabrala Donalda Trumpa, to su isti oni ljudi koji su glasali za Brexit. Oni žele imati kontrolu u svojoj zemlji, oni vjeruju u državu-naciju”, rekao je Bannon koji se još jednom oštro obrušio na najveće neprijatelje suverenih država:

“Ako mi date da biram želim li vladu sastavljenu od prvih sto ljudi koji se pojave na Trumpovu skupu s crvenim bejzbolskim kapama i prvih sto ljudi u ‘žutim prslucima’ koji se danas pojave u Parizu, ili vladu sastavljenu od prvih sto partnera u Goldman Sachsu i prvih sto koji hrle ‘stranci iz Davosa’, reći ću vam: dajte mi “jadnike”, dajte mi “žute prsluke”, bit ćemo humaniji, bit ćemo odlučniji, jer to su ljudi na kojima je judeo-kršćanski Zapad izgrađen i na kojima stoji”, istaknuo je.

“Nazivaju nas rasistima bez obzira što radimo. Ali nije na radnicima u Mađarskoj, Francuskoj ili SAD-u da rješavaju afričke probleme”, rekao je Bannon belgijskim medijima. Oštro je osudio i Ujedinjene narode i Globalni kompakt, poznatiji kao Marakeški sporazum, koji će danas biti potvrđen u nazočnosti hrvatskog ministra vanjskih poslova Davora Božinovića:

“To, što je SAD bio prvi koji je odbacio Globalni kompakt o migracijama nešto je na što sam najponosniji jer sam na tome radio. To je samo dio prijevare koju UN provodi desetljećima i desetljećima kad govori da ti globalni sporazumi ništa ne znače, da samo trebate doći i potpisati ih”, rekao je Bannon. Kako javlja dopisnik Večernjeg lista iz Bruxellesa, organizatori su u videospotu kojim je otvoren skup uvrstili i Hrvatsku u skupinu zemalja koje su koje su se povukle iz Marakeškog sporazuma.

Zasluge za to vjerojatno ima hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, koja je izjavila da ipak neće ići u Marakeš i prebacila lopticu u Plenkovićev teren, iako je još u rujnu u New Yorku, u obraćanju Općoj skupštini, pozdravila uspješan završetak pregovora o Globalnom sporazumu te najavila sudjelovanje na potvrđivanju sporazuma.  Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da su za ovakvu odluku Predsjednice doznali iz medija, što je još jednom pokazalo kako na relaciji Pantovčak – Banski dvori postoje velika neslaganja koja su kulminirala međusobnim optužbama u špijunsko-političkoj aferi SMS.

Premijer Plenković naizgled nije radio scene zbog odluke Predsjednice da ne podrži Marakeš. Odlučio je braniti sporni Sporazum dajući jasno na znanje kako će u ovom Bannonovom sukobu između SAD-a i UN-a stati na stranu “globalista”. Najavio je da će “objasniti i demistificirati” Sporazum, “smisao, svrhu, cilj, način njegove izrade”, kao i “činjenicu da nije pravno obvezujući, da se ne potpisuje, da ne podliježe ratifikaciji ni od strane vlade ni od strane Sabora”.

Ministar Božinović u međuvremenu je otputovao u Marakeš i izrazio žaljenje što se UN kao svjetska organizacija do sada nikada nisu sustavno bavio migracijama, jer bi se u suprotnom možda izbjegla velika migracijska kriza koja je Europu potresala 2015. “Siguran sam da mi tu vodimo realnu politika koja je usmjerena na boljitak hrvatskih građana. Što se prije svijet okupi oko ovog pitanja siguran sam da ćemo se početi približavati rješenjima”, rekao je Božinović. Kao i njegova šefa, očito ga uopće ne brine što Europa gori na pitanju Marakeša i migranata niti što je Bannon u subotu diskretno Večernjakovom dopisniku potvrdio kako u tom ratu protiv globalista nisu isključeni ni “oružani sukobi”.