Gost Pressinga Ilije Jandrića u utorak bio je riječki nadbiskup koadjutor monsinjor Mate Uzinić. Komentirao je kako je doživio to što ga je papa imenovao riječkim nadbiskupom koadjutorom.
“Pokušao sam to izbjeći, ali nisam u tome uspio. Dubrovnik je doista grad i biskupija koju sam zavolio i za koju sam mislio da ću u njoj ostati i da je to moj život”, rekao je Uzinić, dodajući da je smatrao da “nije dovoljno pogođena osoba” koja bi mogla dati odgovor riječkoj nadbiskupiji.
“Nije mi drago, ali kad se prepustimo volji Božjoj onda se sve posloži.”
“Kršćani bi trebali biti slika Isusa Krista”
Ističe da su reakcije ljudi dosta dobre, a otkrio je i zašto je odabrao geslo “Od ljudi za ljude”.
“Izabrao sam ga jer je to bilo biblijsko čitanje onog dana kad sam pozvan da budem dubrovački biskup. Mi biskupi, pa i svi kršćani bi trebali biti slika Isusa Krista i trebali svoje poslanje shvatiti ne kao neko poslanje odzogor nego kao nekoga tko je uzet od drugih da bi drugima služio”, objasnio je Uzinić.
“Preko društvenih mreža pokušavam propovijedati Evanđelje”
Često komentira aktualne događaje i na društvenim mrežama, a osvrnuo se i kako doživljava to što ga mnogi nazivaju najliberalnijim hrvatskim biskupom.
“Uopće se ne osjećam kao liberalni biskup, osjećam se kao čovjek koji je uzet od ljudi za ljude i osjećam potrebu i na taj način, koristeći društvene mreže davati neke odgovore na aktualne poteškoće i probleme u duhu Evanđelja. Preko društvenih mreža pokušavam propovijedati Evanđelje i moji komentari nisu moji nego pokušaji aktualizacije Evanđelja. To je pokušaj da se Evanđelje pretvori u život, da ne ostane mrtvo slovo na papiru”, istaknuo je. Dodao je da su stoga njegove poruke uglavnom usmjerene prema vjernicima.
Snimke nasilja hrvatske policije nad ilegalnim migrantima potaknule su ga da kaže da je „ožalošćen i postiđen”. Zbog toga je dobio i kritike od vjernika koji su poručili da migranti krše zakon.
“Trebamo se zamisliti ako se migrante tjera na nedozvoljen način”
“Već duže vrijeme dobivam informacije o tome da se radi taj push-back, da se migrante tjera na ilegalan, nedozvoljen način. U trenutku kad sam dobio dokaz da se to doista čini, smatrao sam da se kao kršćanin, ali prije svega kao građanin Hrvatske trebam oglasiti. Takvo što, ako se čini u RH, je nešto nad čim se svi građani Hrvatske moraju zamisliti”, smatra Uzinić.
Pita se tko bi sutra mogao biti u toj situaciji, ako se danas migrante ilegalnim načinom sprječava ući u državu.
“To je jedna pandorina kutija iz koje kad izađe zloduh on može ugroziti bilo koga”, rekao je i dodao da je to i njegov kršćanski poziv.
“Kad su migranti u pitanju, svi manje-više gledamo na tu pojavu kao problem, a ne vidimo priliku da pogledamo na sebe,s voje izbore, na društvo u kojem živimo da se podržavaju i takve pojave. To nas treba zamisliti i nešto na čemu trebamo tražiti nove načine i gledati malo šire”, tvrdi Uzinić.
“Zapad je puno puta zbog svojih interesa poticao nasilje”
Govoreći o mogućem rješenju migrantske krize, naveo je da i na Zapadu postoji odgovornost.
“Ovo što se događa i žice koje se postavljaju nije rješenje. Rješenje je moguće i nad tim se Zapad treba zapitati što je po tom pitanju napravio, u zemljama iz kojih ti ljudi dolaze, gdje je i Zapad puno puta zbog svojih interesa poticao nasilje, a i zbog svog načina korištenja resursa je uzrokovao i mnoge klimatske promjene zbog kojih su i mnogi migranti postali migranti jer u njihovim zemljama život nije moguće. Postoji odgovornost i kad bismo se malo više potrudili, mogli bismo promijeniti situaciju u mnogim zemljama iz kojih migranti dolaze”, istaknuo je.
Uzinić se osvrnuo i na izajve nekih političara poput Vikotra Orbana koji navode da je kršćanska Europa ugrožena od migranata islamske vjeroispovijesti.
“To su populisitičke izjave koje nažalost mnogi kršćani prihvaćaju i smatraju da je to doista tako.S matram da kršćanska Europa nije ugrožena od migranata koji su islamske vjeroispovijesti nego je kršćanska Europa ugrožena od kršćana koji govore da su kršćani, a ne ponašaju se i ne žive kao kršćani, pa i u odnosu na migrante.
“Nisam za prisilno cijepljenje”
Pandemija koronavirusa i proces cijepljenja izazvali su podjele u društvu, no Uzinić ističe da cijepljenjem ne štitimo ne samo sebe, nego i one oko sebe. Isitče pak da nije za to da su ljudi prisiljeni cijepiti se.
“Nisam za prisilno cijepljenje, ali u stilu u kojem to govori papa Franjo, želim poručiti da bi zapravo samo cijepljenje bilo znak naše kršćanske brige i odgovorsnosti za druge, osobito najslabije koji se ne mogu cijepiti, a i za društvo u cjelini. Nije pitanje cijepljenja hoću li zaštititi samo sebe, nego je to također i pitanje drugih osoba. Po mom mišljenju, to je čin odgovornosti i čin ljubavi”, istaknuo je Uzinić.
Pedofilija u crkvi: “Osoba u koju je dijete imalo povjerenja je to iskoristila”
Problem pedofilije ponovno je aktualiziran nakon istraživanja u Francuskoj koje je otkrilo da je više od 200 tisuća djece bilo žrtve pedofilije od strane svećenika. Uzinić je komentirao kako se Crkva nosi s tim problemom.
“Mislim da je to velik problem, te brojke koje su iznesene su strašne, teško ih je razumjeti. Negdje sam čuo da se navodno radi o projekcijama, no bez obzira, to je teško pitanje, osobito zbog činjenice da se stvar prikrivala, da se pokušavalo rješavati na neke neadekvatne načine unutar vlastitog kruga što očito nije funkcioniralo nego je omogućavalo da se situacija još više proširi i da postane tako strašna”, kazao je Uzinić.
“Crkva je unijela dosta novih zakonskih odredbi koje ne dozvoljavaju da se takva praksa može nastaviti. Može li se ona pojedinačno i događa, možda, ali ako se utvrdi da se događa, crkva ima svoje mehanizme da takve stvari sankcionira. Pokušao bih reći zašto se to možda događa ili se događalo. Po tome crkva nije iznimka u odnosu na druge ustanove poput obitelji”, dodao je.
“To je velik problem jer osoba u koju je dijete imalo povjerenja, koje je od strane roditelja i poticano, je zapravo to iskoristila za svoje motive i ostavili su puno rtava. S tim žrtvama su povezane i cijele teške situacije razrušenih života i obitelji”, naveo je.
O homoseksualcima: Trebamo tražiti načine da ljude integriramo, a ne da ih izbacimo
Uzinić je komentirao i što ga je ponukalo da se ispriča homoseksualnim osobama.
“Prije svega činjenica da mi u crkvi još uvijek nismo našli pravi odgovor na njihovu situaciju i način na koji im pastoralno možemo biti blizu bez obzira što i dalje razlikujemo homoseksualne činove i homoseksualne osobe. Mi ne možemo prihvatiti da su moralni homoseksualni čini, oni su za nas i dalje grijeh. Međutim, problem je kad se previše koncentriramo na grijeh, a izgubimo iz vida osobe i širi kontekst u kojem žive”, istaknuo je, dodajući da ne može promijeniti crkveno naučavanje ali da želi da osjete da mu je stalo do svake osobe.
“Trebamo tražiti načine da ljude integriramo, a ne da ih izbacimo”, dodao je.
Osobama koje u obitelji ili među prijateljima imaju homoseksualnu osobu poručuje da je prihvate, da joj pomognu.
“Kršćanstvo se izgrađivalo na osobama koje su se obratile”
Ustao je u obranu dostojanstva žene koju je Slobodna Dalmacija prokazala jer se bavila prostitucijom.
“Sam naslov je bio vrlo ružan. Ispada da netko tko je u svom životu nešto napravio a nije u skladu s našim moralnim normama, takav više ne može biti ništa nego mora ostati ono što je. Kršćanstvo je izraslo na osobama i razvilo se, kroz se povijest se izgrađivalo na osobama koje su se obratile. Sad se licemjerno ponašati prema nekome tko je jednom u svom životu nešto pogriješio i reći da ne može biti nešto drugo je u najmanju ruku ružnu, ali i puno više od toga”, pojasnio je Uzinić.
“Nijedan zakon koji bi dozvolio abortus nije dobar zakon”
Govoreći o pobačaju, prisjetio se riječi pape Franje koji je kazao da je taj čin ubojstvo.
“Smatram da mi kršćani trebamo pomoći da zakoni budu što bolji, tako i taj zakon koji nikad ne može biti dobar. Svjestan sam da nijedan zakon koji bi dozvolio abortus nije dobar zakon, ali da jedan može biti bolji od drugog – može”, istaknuo je, navodeći da tome trebaju doprinijeti i kršćani.
“Zadaća crkve je raditi na obraćenju ljudi. Ako bismo ljude obratili, ni najgori zakon ne bi bio štetan. Manje se trebamo baviti pisanjem zakona, iako imamo pravo utjecati kao i svi drugi, nego se više trebamo baviti propovijedanjem i odgojem”, dodao je Uzinić.
“One su često prepuštene same sebi, i kad govorimo o djeci, nerođenoj, koje su žrtve, ne smijemo isključiti i druge žrtve – a to su majke, žene koje zbog tko zna kojih odluka donose takvu odluku”, istaknuo je Uzinić.