Bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević analizirao je u Newsroomu održavanje Krimske platforme u Hrvatskoj.

O nesudjelovanju predsjednika Republike Hrvatske na ovom summitu kazao je da govori o žalosnom stanju vlasti u RH.

“Ne znam kako to da predsjednik ne zna je li pozvan ili nije, ali i sama ta činjenica govori mnogo. Mnogim svojim izjavama je iritirao premijera i ljude u izvršnoj vlasti, ali neovisno o tome – on je predsjednik države i ima stanovite Ustavom definirane ovlasti. Drugi dužnosnici moraju s njim razgovarati o onome što je izričito njegova Ustavna nadležnost.

On predstavlja RH pa ju može predstavljati i na skupu kakav je Krimska platforma. Njegova stajališta se razlikuju od premijera i to je pitanje koje bi oni općenito trebali razjasniti prije svojih javnih nastupa”, rekao je Kovačević dodajući da je sasvim sigurno Milanovićev izostanak zamijećen i među stranim delegatima.

“To je šteta za Hrvatsku jer to urušava kredibilnost Hrvatske kao mogućeg partnera i u bilateralnim razgovorima, ali i u okviru multilateralnih organizacija. Ovaj summit je nedvojbeno potvrda orijentacije premijera i Vlade, rekao bih i orijentacije Hrvatske u cjelini. Dakle, orijentacije u korist očuvanja teritorijalne cjelovitosti i poštivanja međunarodnog prava. Nema razloga da i predsjednik u tome ne sudjeluje. Ali tu postoje njihovi osobni animoziteti i nesposobnost da unaprijed usuglase stajališta”, ističe Kovačević.

Kazao je i da je upravo pokretanje ove platforme bio još jedan čimbenik koji je utjecao na odluku Vladimira Putina da krene u rat 24. veljače.

“Premijer je bio jedan od inicijatora te Krimske platforme, odnosno jedan od onih koji se prvi pridružio. Kao premijer se od početka zauzeo za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. U vrijeme kada je pokrenuta Krimska platforma, Rusija ja imala razloga vjerovati da Krim neće biti sporan u međunarodnim odnosima zato što je 2015. godine Vijeće sigurnosti usvojilo rezoluciju koja je ozakonila Sporazum iz Minska 2, a on se tiče Luhanska i Donjecka, u njemu se Krim ne spominje.

Rusija se od tada ponašala kao da je jedino sporno što treba riješiti pitanje Luhanska i Donjecka, a Krim je, kao, ruski. Kada je pokrenuta Krimska platforma, bilo je jasno da ni pitanje Krima nije prešutno prihvaćeno kao riješeno u međunarodnoj zajednici. Vrlo vjerojatno je pokretanje Krimske platforme bila dodatna motivacija Rusiji za nerazumnu odluku o pokratnju invazije na Ukrajinu”, kazao je Kovačević.