U emisiji “A sada Vlada” gostovao je potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Poručio je da je interes EU-a ulazak Hrvatske u Schengen i da je to prioritet kod glavnih zemalja članica. Komentirao je situaciju s energentima kao i mađarske teritorijalne pretenzije.

Strateški cilj Hrvatske nakon ulaska u NATO i EU jest ulazak u schengenski prostor.

– Hrvatska ne da je spremna za Schengen, ona je formalno spremna. Vijeće Europske unije potvrdilo je tu spremnost. Hrvatska je jedina država koja je prošla pregovore za Schengen o novom modelu, po novim evaluacijskim kriterijima. To je za nas bio jedan veliki izazov, istaknuo je na početku gostovanja u emisiji “A sada Vlada”.

Dodaje da se paralelno radilo i na zahtjevnom procesu ukidanja viza za SAD. Nakon toga su, kaže, stigli i drugi rezultati.

– Hrvatska policija je 24 sata dnevno povezana sada s FBI-jem, s Terrorist Screening centrom i Ministarstvom domovinske sigurnosti, to su sve elementi koji Hrvatsku postavlja u sam vrh policija s kojima SAD i EU mogu surađivati.

“Ključne zemlje shvatile su da je Hrvatska u Schengenu interes EU-a”

Špekulira se da bi Slovenija, koja ima neriješen teritorijalni spor, mogla blokirati pristup Hrvatske.

– Pozicija članstva vam može dopustiti da govorite stvari koje ne stoje. Hrvatska je kada govorimo o spremnosti, mi smo se prilagodili, ispunili kriterije. Glavni korisnik hrvatskog ulaska u Schengen bila bi Sloveniji.  

– Jedno je politički nešto pričati, ali kada prebacimo temu na sigurnost, neupitno je da je Hrvatska u Schengenu interes Europske unije. To su najvažnije europske zemlje, uključujući predsjedavajuću Francusku, itekako dobro shvatile. Imati ovako spremnu državu na najduljoj vanjskoj granici EU-a, siguran sam da će svi pa i susjedi Slovenci to dobro razumjeti. 

Osvrnuo se na današnju zajednički konferenciju ravnatelja policije jugoistočne Europe. Sudjeluje i glavni ravnatelj francuske policije. 

– To je vrlo važna konferencija, što je i dio našeg strateškog partnerstva koje su potpisali Andrej Plenković i Emmanuel Macron potpisali. Dvije su ključne teme. Suradnja na polju civilne zaštite, a s druge strane je vrlo važna dimenzija, suradnje policija. Važno da EU, u ovom slučaju Francuska, pokazuje interes za sigurnost ovoga dijela Europe. 

Dodaje da je hrvatska policija u nekoliko zadnjih godina razbila više od stotinu kriminalnih skupina. 

“Hrvatska neovisna država koja štiti teritorij i suverenitet”

Ministar Božinović osvrnuo se i na posljednje poruke iz Mađarske, a u kojima je rečeno da je “Viktor Orban govoreći o otetom moru, govorio o povijesnoj činjenici”. 

– Vrlo odlučno ćemo odbaciti uvijek svaku aluziju na bilo kakve teritorijalne pretenzije prema hrvatskom području. Tu nitko ne može računati na drugačiji stav Hrvatske. Siguran sam da Mađari primili tu poruku. Hrvatska je neovisna država i štiti svoj teritorij i suverenitet te nikome neće, pa ni kroz prigodne izjave, neće dopustiti da se s tim koristi, u ne znam kakve svrhe. To proći neće. 

Osvrnuo se i na pitanje pritiska sankcijama na Rusiju i pitanje hoće li EU ostati jedinstvena, s obzirom na to da bi neke zemlje mogle imati velike poteškoće zbog ovisnosti o ruskoj nafti i plinu. 

– Siguran sam da će jedinstvo ostati jer su ulozi puno veći. U Ukrajini u ratu se zapravo štite temeljne europske vrijednosti, društava koja se temelje na demokraciji, vladavini prava, slobodnoj trgovini. To je kohezivni faktor. Europa plaća zapravo sada cijenu svoje naivnosti jer se previše naslonila na jedan pravac dostupnosti energenata. Hrvatska je krenula proces diverzifikacije, izgrađen je LNG na Krku i mi suočeni s time da je Hrvatska danas vrlo značajan “hub” kada je u pitanju dolazak energenata na teritorije EU-a. Možda se nekome to ne sviđa, no to su činjenice. 

U Hrvatskoj 17.300 Ukrajinaca

Dodaje da nestašica energenata, što se tiče Hrvatske tiče, ne bi trebalo biti ističući da je Hrvatska u sigurno puno povoljnijoj poziciji nego neke druge europske države.

– Cijene energenata, to je nešto drugo. To se formira na globalnom tržištu, poručuje.

Prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je nešto više od 17.300 Ukrajinaca.

– Znate da smo od prvog dana uspostavili transparentan sustav kada su u pitanju ukrajinske izbjeglice. Cijeli taj proces prolazi bez ikakvih problema. Mislim da su i Ukrajinci i zahvalni i zadovoljni tretmanom u Hrvatskoj, zaključuje.

Foto: Hina