Europska unija je svojim članicama svojedobno postavila zadatak da do 2020. godine oko 20 posto energije za svoje potrebe proizvedu iz obnovljivih izvora u koje spadaju vjetroelektrane, solarne elektrane, hidrocentrale te pogoni za korištenje biomase.

Hrvatska je taj cilj bez problema ispunila jer je, prema podacima iz 2019., imala oko 29 posto proizvedene energije iz tih izvora zahvaljujući prije svega struji dobivenoj iz hidrocentrala.

U novoj dekadi, dakle do 2030., Europska unija je podigla ljestvicu pa tako traži, sugerira, da njene članice proizvedu 32 posto struje za svoje potrebe iz spomenutih obnovljivih izvora.

I taj cilj Hrvatska će lagano ispuniti jer će obnoviti ili izgraditi tri nove hidrocentrale u Lici (Senj, Sklope i Kosinj) a uz to znatno je povećala proizvodnju solarne enegije, krenulo se i s iskorištavanjem geotermalnih izvora, a posebice su javnosti u oči upale vjetroelektrane.

Dijelom i zbog izdašnih poticaja koji se daju za takve projekte pa smo slijedom toga svjedočili i nekim aferama (Krš-Pađene…) vezanim uz njihovu izgradnju. Trenutno, Hrvatska proizvodi oko 12 posto struje za svoje potrebe iz vjetroelektrana.

To je veliki pomak u odnosu na primjerice 2010. godinu kada je to iznosilo svega 0,5 posto, ali je i dalje prilično malo u odnosu na neke druge zemlje. Europski rekorder u korištenju energije vjetra je Danska.

Ta zemlja skoro polovicu, 48 posto, svoje struje dobiva iz vjetroelektrana smještenih uglavnom na moru. Slijedi je Irska s 33 posto te Portugal s 27 posto. Njima se sada približava Velika Britanija koja je prošle 2022. proizvela 22 posto energije za svoje potrebe iz vjetroelektrana.

I to nakon što je dugo vremena zaostajala na tom području te je u zadnje vrijeme počela ubrzano graditi vjetroturbine i to, kao i Danska, uglavnom na moru. BBC je nedavno (06. siječnja) o tome objavio iscrpan članak s brojnim podacima koji su iznenađujući.

Tako je od ukupno proizvedene energije za njihove potrebe u 2022. godini u toj zemlji 33 posto dobiveno iz plina, 22 posto iz vjetra, 15.5 posto iz nuklearnih elektrana, 5.5 posto od korištenja biomase, 4.4 posto od sunčeve energije, 1.8 posto iz hidrocentrala 1.5 posto od ugljena, dok su ostatak energije uglavnom uvezli.

O kakvom se zaokretu u politici te države radi možda najviše govori podatak kako je Britanija 2012. dobivala 43 posto svoje energije od korištenja ugljena, dakle, iz fosilnog goriva koje najviše onečišćuje okoliš i atmosferu, a deset godina kasnije, 2022., samo 1.5 posto.

Uz to, navodi BBC, samo jednog dana u studenom prošle godine, britanske vjetroelektrane smještene uglavnom na Sjevernom moru proizvele su više od 70 posto električne energije za njihove potrebe. I to nije sve.

Tijekom pet mjeseci prošle godine (veljača, svibanj, listopad, studeni i prosinac) Velika Britanija je proizvela više od polovice potrebne energije iz obnovljivih i nuklearnih izvora, a ne od plina ili ugljena.

Nuklearni izvori se odnedavno se uvrštavaju u održivu energiju, nakon što se Francuska, koja ima brojne nuklearne elektrane iz kojih dobiva čak 70 posto energije za svoje potrebe, izborila za takav njihov status u okviru europske regulative.

Spomenuti podaci dostatno govore kako politički zaokret prema orijentaciji na obnovljive izvore energije donosi rezultate u relativno kratkom razdoblju i uz to dugoročnu korist za zemlju.

Najveći dio vjetroelektrana u Hrvatskoj smješten je, zbog mjerenja koja su pokazala da ih je tamo zbog snage i učestalosti vjetra najbolje graditi, u dalmatinskim županijama čemu treba pribrojiti i jednu ogromnu vjetroelektranu u Lici iznad Senja koju su Kinezi izgradili.

Najveći pak broj sunčanih elektrana, što je možda nekima iznenađenje, nalazi se na kopnu, u Slavoniji. Rekorder je Osječko-baranjska županija s njih 664, slijedi Vukovarsko-srijemska s 405 dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija s 356 sunčanih elektrana, a potom su Varaždina, Međimurska…

Prema podacima Međunarodne energetske agencije udio vjetra u ukupnoj proizvodnji električne energije u Europi bi se do 2050., mogao s današnjih 15 popeti na udio viši od 45 posto.

No, to ne znači da države odustaju i od drugih oblika proizvodnje energije kako bi smanjili svoju ovisnost o fosilnim gorivima u koji spada i plin.

Tako Francuska pak planira za deset puta povećati svoje kapacitete u solarnoj energiji te izgraditi 50 morskih i udvostručiti broj kopnenih vjetroelektrana, ali i izgraditi šest novih nuklearnih reaktora.

Na slici: Sve je popularnija solarna energija

Foto: Hina

Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.