Svjedoci smo gotovo svakodnevno u Zagrebu, ali i u drugim većim mjestima, ogromnih gužvi u prometu s velikim zastojima. Ljutiti vozači nerijetko stoje u kolonama ne mičući se s mjesta.
Studenti kasne na predavanja, srećom to se isto zna dogoditi i profesorima, mnogi sa zakašnjenjem stižu i po svoju djecu u vrtiće. Ništa se tu ne može napraviti, vozila se u vrijeme jutarnjih ili popodnevnih ‘špica’ kreću puževim korakom.
No, ne zadugo kažu zagovornici tehničkog napretka. Možda najkasnije do 2030. godine počet ćemo se u velikom broju voziti u letećim automobilima, i to u automobilima koji mogu voziti po cesti, ali mogu i letjeti.
Kad se to i dogodi, vozači koji sada puni bijesa, a potom i očaja, zaglave u koloni u središtu grada, samo će izbaciti propelere, vertikalno se podignuti u vis i zrakom nastaviti svoje putovanje do odredišta.
Tamo im pak neće trebati dugačka slijetna pista nego tek obično parkiralište na koje će se opet vertikalno spustiti. Tako bi na vrijeme stigli na posao, važan sastanak ili po dijete u vrtić. Bez ljutnje i trubljenja koje ionako ništa ne pomaže.
Upravo jedan takav leteći automobil, kako je objavila većina stranih i naših medija prenoseći Reutersovu vijest, prije desetak dana predstavljen je u Dubaiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Taj automobil koji leti proizvod je kineske pameti, odnosno, tamošnje tvornice električnih vozila Xpeng Inc. Dvosjed je, ima spomenuto vertikalno uzlijetanje i slijetanje, a podiže se, leti i spušta uz pomoć osam propelera, po dva na svakom uglu vozila.
Ide na električne baterije koje mu trenutno mogu trajati oko pola sata, a najveća brzina mu je navodno 130 kilometara na sat. Dugačak je nešto manje od pet metara, tek je nešto uži, niži je od metar i pol, a težine oko pola tone. U zraku je bio tek minutu i pol i to bez vozača, zapravo, pilota.
I ispravak, nije namijenjen i za ceste nego samo za vožnju po zraku. Nakon što se sretno prizemljio, ushićeni čelnik kineske kompanije Minguan Qiu pun ponosa je rekao kako idu „korak po korak prema međunarodnom tržištu“.
No, Kinezi nisu jedini u tom poslu s letećim automobilima. Prije četiri godine mediji su prenosili kao senzacionalnu vijest podvig koji je napravila, kako su je nazvali, prva ultralaka električna letjelica s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem.
Nosila je naziv BlackFly, imala je dva paralelna para krila s po četiri propelera, mogla je letjeti, ali i plivati, dakle, bila je i amfibijsko prometalo. Svoje predstavljanje imala je u Darren Pleasanceu u Kaliforniji, u SAD-u.
Najveća brzina joj je bila do 100 kilometara na sat, a hvaljena je kao isplativa zamjena za izbjegavanje prometnih gužvi u zakrčenim gradovima pa čak i za međugradske letove.
U taj prostor pokušala se ugurati i letjelica Kitty Hawk s električnim motorima. Jednosjed je, izgledala je kao motocikl i bila je više za rekreacijske svrhe. Imali su velike ambicije, ali ove godine su ipak morali odustati od letećeg automobila te su se prebacili na bespilotne letjelice (dronove).
No, kao ni BlackFlay ni Kitty Hawk nije bio namijenjen i za vožnju po cesti. Tome je nešto kasnije pokušao doskočiti leteći automobil iz Slovačke nazvan AirCar. Uspješno je, nakon veliko pompe, napravio promotivni let između gradova Nitre i Bratislave i to za 35 minuta.
Navodno može preletjeti čak tisuću kilometara na visini do 2,5 kilometra. Ovih je dana dobio i dozvole za letove. I da, taj AirCar s pravom nosi naziv leteći automobil. Naime, za transformaciju iz zrakoplova u automobil, tvrde, treba mu manje od tri minute.
Iako još, istini za volju, uz sav napredak nema letećih automobila koji bi mogli ući u široku uporabu, jasno je kako će se u skoro vrijeme to dogoditi. Ne ulažu samo Kinezi ogromne novce u takve projekte, nego to odavno radi i korejski Hyundai kao i brojne američke te europske tvrtke.
Mnogi govore kako bi flote letećih automobila mogle vrlo brzo postati stvarnost. Michael Cole, generalni direktor Hyundaija za Europu, rekao je nedavno da bi do 2030. godine u velikim gradovima diljem svijeta “pod normalno” mogli vidjeti zračne taksije koji prevoze putnike s jednog kraja grada na drugi.
Zanimljivo je da se i Uber uključio u razvoj takvog letećeg automobila s Hyundaijem. Bankarski, pak, moguli, koji na daleko njuše financijsku dobit, proriču kako će vrijednost tržišta vezanog uz takva prometala koja voze, lete ali ne plivaju, vrijediti na tisuće milijardi dolara.
Ta priča bi, ako odnosno kad se obistini, trebala osim izbjegavanja gužvi u prometu na cestama doprinijeti i smanjenju onečišćenju okoliša. Budućnost je stigla, poručili su Kinezi iz Dubaija.
Tekst je financiran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije za 2022. godinu.
Na slici: Ilustracija
Foto: Hina