Udar pandemije koronavirusa na hrvatsko gospodarstvo bit će znatno jači nego na gospodarstva drugih tranzicijskih zemalja, a oporavak od koronakrize u hrvatskom će slučaju biti sporiji i bolniji. Zaključak je to koji proizlazi iz prognoza analitičara Raiffeisena za ovu i sljedeću godinu.
Prema tim prognozama, hrvatsko će gospodarstvo u ovoj godini potonuti 8,5 posto, što je veći pad gospodarske aktivnosti nego i u jednoj drugoj tranzicijskoj zemlji na Starom kontinentu. Usporedbe radi, kako stoji u nedavno objavljenim RBAnalizama, pad gospodarske aktivnosti u susjednoj Sloveniji u 2020. godini će biti upola manji nego u Hrvatskoj, 4,2 posto, a slično stoje stvari i kada je riječ o usporedbi sa Srbijom, kojoj analitičari Raiffeisena za ovu godinu navješćuju pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od četiri posto u odnosu na prošlu godinu, javlja Index.
Manji pad gospodarske aktivnosti od Hrvatske imat će i Bosna i Hercegovina, “samo” 5,2 posto, ali i Rumunjska, sedam posto, te Bugarska, šest posto, i Mađarska, 3,5 posto. Po dubini pada BDP-a u ovoj godini Hrvatskoj je možda najbliža Češka, kojoj analitičari Raiffeisena za 2020. prognoziraju pad BDP-a od 7,6 posto.
Čak će se i BiH brže oporavljati od Hrvatske
Ipak, za razliku od Hrvatske, Češka će se znatno brže oporaviti od koronakrize. Analitičari Raiffeisena Češkoj u sljedećoj godini prognoziraju gospodarski rast od čak 6,6 posto, što je najviše među zemljama srednje i istočne Europe. Razmjerno brz oporavak, čini se, čeka i Slovačku i Mađarsku, čija bi gospodarstva u 2021. godini trebala rasti po stopi od pet posto, kao i Rumunjsku, čiji bi BDP sljedeće godine trebao porasti 4,5 posto. Istu stopu rasta makroekonomisti Raiffeisena očekuju i u Srbiji. Za nijansu sporiju dinamiku oporavka imat će gospodarstva Poljske, 4,2 posto, zatim Bugarske i Albanije, po četiri posto, te Slovenije, 3,6 posto, i BiH, 3,3 posto. Hrvatska je tu na začelju, s prognoziranom stopom rasta od samo tri posto, što je nedovoljno da sustigne druge usporedive zemlje.
Ovdje vrijedi naglasiti kako su prognoze podložne daljnjim promjenama, naravno prema dolje, budući da nitko u ovom trenutku ne može znati kako će se razvijati situacija s pandemijom koronavirusa. Isto tako, prognoza za Hrvatsku se, ističe Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, temelji na pretpostavci pada turističkog prometa u ovoj godini za 60 posto u odnosu na lani, a pad bi, kako sada stvari stoje, mogao biti i veći.
Koronakriza će nas pogoditi teže nego druge jer smo jako ovisni o turizmu
“Koronakriza će Hrvatsku pogoditi teže nego druge usporedive zemlje. Razlog tome je struktura našega gospodarstva, budući da se jako oslanjamo na turizam, a i inače smo proteklih godina imali niže stope rasta od drugih zemalja u regiji”, upozorava za Index Zrinka Živković Matijević.
Najveći udar naše je gospodarstvo pretrpjelo u drugom ovogodišnjem tromjesečju, za koje se, kako ističu ekonomisti, može očekivati potonuće gospodarske aktivnosti od 15 do 20 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Razlog je lockdown u kojem smo proveli oko mjesec i pol, a koji je ekonomsku aktivnost sveo na minimum. Koliki pad možemo očekivati u trećem kvartalu nitko se zasad ne usudi prognozirati, s obzirom na to da će to ovisiti o turizmu. Blagi oporavak moguć je tek potkraj godine, no to će, napominje naša sugovornica, ponajviše ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Zamjetniji oporavak Živković Matijević očekuje tek u drugom tromjesečju sljedeće godine, i to uz uvjet da se smiri pandemija koronavirusa.
Foto: Damir Senčar/Hina