Bivši predsjednik Slovenije u vrijeme njenog osamostaljenja, Milan Kučan, izjavio je da Slobodan Milošević nije “zabio posljednji čavao ” u “mrtvački lijes” Jugoslavije, što mnogi smatraju, već da je to “bio logični nastavak procesa koji su nekako tinjali pa onda postali sve otvoreniji u Jugoslaviji”.
Kučan, najutjecajniji političar u Sloveniji u drugoj polovini osamdesetih, smatra da je nemoguće svaliti krivicu samo na jednu republiku, jer je svaka tražila svoj način izlaska iz krize.

„Mi smo našli naš način“, navodi Kučan u intervjuu za Radio Slobodna Europa.

Kad je Jugoslavija stvorena, Slovenci su sigurno vidjeli u njoj svoju zemlju i imali dovoljno razloga da žive u njoj s drugim narodima, kaže Kučan u razgovoru povodom 30. godišnjice proglašenja nezavisnosti Slovenije i početka intervencije Jugoslovenske narodne armije, 25. 6. 1991. godine.

„Međutim, kad su se promijenili uvjeti u svijetu i unutar Jugoslavije, onda onakva kakva je bila – nije mogla biti shvaćena kao država u kojoj se štite nacionalni interesi Slovenije“, ističe on.

Prema njegovim riječima, diskusije da su Slovenci ušli u Jugoslaviju „s figom u džepu“ nisu točne.

„Ali, istina je da se ta država pretvorila vrlo brzo u nešto drugo, da su iznevjerena očekivanja“, rekao je Kučan.

Za bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije Miloševića Kučan kaže da je bio čovjek koji je „inzistirao na svojim stavovima“.

„Ako opet kažem malo pojednostavljeno, više je volio govoriti nego slušati – i u tome je bio problem“, rekao je prvi predsjednik nezavisne Slovenije.

Kučan kaže i da je Milošević bio „pragmatični političar koji nije imao program“, dok je Memorandum Srpske akademije nauka i umetnosti predstavljao neku vrstu programa koji je postavljao interes Srbije u Jugoslaviji kao dominantan.

„S jedne strane pragmatični političar koji nije imao program i, istovremeno, intelektualni proizvod koji nije bio sposoban za akcije. To se onda spojilo i tu je bio čovjek sposoban za akcije u cilju ostvarivanja tog programa“, rekao je.

Pošto nije bilo dovoljno spremnosti da se primjenjuje ustavni sustav Jugoslavije, onda je to samo po sebi dovelo do logičnog raspada koji je bio neminovan, smatra Kučan.

„Opet se vraćam tome, državne zajednice stvorene u nekim posebnim povijesnim uvjetima moraju biti spremne da u trenutku kada se ti povijesnii uvjeti mijenjaju ponovo potvrde racio svog zajedničkog življenja“, kazao je on.

Foto: Hina