Dolaze li nove snage – ne zanima ih lijevo ili desno, nego je li nešto dobro ili loše

Dolaze li nove snage – ne zanima ih lijevo ili desno, nego je li nešto dobro ili loše

Jedna od rijetkih stvari oko kojih bi se većina u ovoj zemlji mogla složiti jest razočaranje u postojeću političku elitu. Bez obzira radi li se o onima koji se definiraju kao desni ili lijevi, liberali ili konzervativci, nema se previše povjerenja u većinu onih koji su uzeli udjela u vlasti.

Dok su bili u oporbi neki su još i vjerovali njihovim obećanjima, kad su okusili vlast počeli su, kao i njihovi prethodnici, grabiti sinekure, zapošljavati stranačke članove, rodbinu, namještati natječaji, ukratko, raditi sve ono zbog čega su birači kaznili one prije njih birajući njih.

No, unatoč tim razočaranjima, ljudi očito žele promjenu te svojim glasovima na izborima, posebice onima lokalnim, vrlo često nagrađuju one koji zagovaraju provođenje reformi, manje korupcije, nepotizma, više poštenja.

U zadnje vrijeme pojavilo se dosta takvih manjih grupacija okupljenih oko nezavisnih lista koje uspijevaju ući u općinska i gradska vijeća, u kojima se sukobljavaju s etabliranim strankama koje uglavnom obnašaju vlast.

Jedna od njih je i Nezavisna lista mladih iz Solina koja u tom mjestu ima tri vijećnika. Nisu čak bitna ni njihova imena, valja tek reći da je jedan inženjer strojarstva, drugi je fizioterapeut, a treći povjesničar.

Djeluju na političkoj platformi po kojoj ih ne zanima je li nešto lijevo ili desno. „Takve podjele su nas i dovele do toga gdje smo danas“, kazali su za 24 sata. Za njih je bitno je li nešto dobro ili loše. Cilj im je borba protiv korupcije, uhljeba i nepotizma.

Kako bi dali svoj prilog tome, snimaju sjednice općinskog vijeća i to objavljuju na Facebooku kako bi ljudi vidjeli što se i kako radi. Također, preko društvenih mreža odmah iznose sumnje u nepravilnosti koje su uočili bilo da je riječ o listi za POS-ove stanove ili nekom drugom pitanju.

Poslovno su neovisni od lokalne vlasti pa im kritike na njihov račun izravno ne mogu naštetiti. Posredno, možda i mogu jer im to svakako neće biti preporuka ako manje privatne tvrtke ili obrti u kojima rade sudjeluju u nekom natječaju koji financira lokalna vlast.

No, politika koja želi promjenu ni ne može biti bez rizika. Ovi vijećnici iz Nezavisne liste mladih kažu da ih je na tu vrstu aktivnosti pokrenula želja da nešto sami naprave, a ne da samo „prigovaraju s kauča“.

Jedan od njih kaže da ih vlast ignorira. „Ja imam 29 godina, a oni su na vlasti 28 godina“, misleći na HDZ u Solinu. U nekim drugim mjestima, IDS je na vlasti isto toliko godina, drugdje je SDP ili HNS.

Pitanje je mogu li te nezavisne liste bez jake infrastrukture toliko ojačati da poremete račune onim većim strankama koje, ovisno od mjesta, vladaju neprekinuto 28 godina, ili se međusobno smjenjuju na vlasti, kao što je slučaj s nacionalnom razinom.

Ne toliko da odmah promjene vlast nego da utječu na njih kako bi bilo, kako govore, manje nepotizma, uhljeba, korupcije… Ili je to možda utopija za koju su krivi sami birači, dakle, mi.

Unatoč lošim rezultatima iz godine u godinu biramo skoro jedne te iste, i onda kukamo kako nisu onakvi kakvima su se predstavljaju, iako u podsvijesti zapravo po njihovim ranijim (ne)djelima znamo da ni ne mogu biti drukčiji.

Gorak okus našem odabiru u zadnje vrijeme daju izvješća Europskog statističkog ureda. Sada nas uredno skoro mjesečno izvješćuju na kojem smo mjestu od članica EU-a po kupovnoj moći, siromaštvu umirovljenika, rastu BDP-a.

Dok nije bilo tih Eurostatovih izvješća još smo se i mogli zanositi iluzijom da nam je bolje nego što jest i da vlast radi nešto što će na kraju uroditi nekim općim probitkom. Sada više nemamo pravo na tu varku.

Nezavisne liste, barem neke od njih, su one koje pokušavaju promijeniti navade onih većih stranaka koje su se već toliko interesno umrežile i, može se i tako reći, kompromitirale, da pomaka nema bez novih, svježih, snaga.

Vjeru bi možda trebalo početi davati onima koji ideološke teme ostavljaju po strani i žele se baviti preoblikovanjem postojećeg sustava vladanja kako bi izišli iz ovog stanja koje danas nije dobro, a sljedećih godina zbog negativnih gospodarskih najava, moglo bi biti još i manje.