U radijskoj emisiji Intervju tjedna gostovala je Jelena Budak znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu u Zagreb i autorica istraživanja “Korupcija i povjerenje u institucije prije i poslije ulaska u EU”.

Na početku emisije iznijela je nove podatke Eurobarometra o korupciji prema kojem prosječno u svim članicama Europske unije 68 posto građana smatra da je  korupcija u njihovim zemljama raširena. U Hrvatskoj taj postotak iznosi 91 posto. 

– Građani percipiraju ono što vide, ono što osjećaju. Dijelom su te afere kojima svjedočimo, sad već godinama, sve intenzivnije utjecale na percepciju korupcije. Ali očito je da s obzirom na procesuiranje tih otkrivenih i sumnjivih korupcijskih dijela, korupcija stvarno i postoji. Ne mogu reći da smo se na nju navikli, ali ljudi se sve više mire sa situacijom i traže za sebe neko rješenje, bilo da odlaze iz Hrvatske, bilo da se povlače i ne upuštaju u rukovodeće ili političke funkcije. Reakcije su različite, istaknula je. 

MOŽDA ĆE VAS ZANIMATI: VIDEO: ĆURIĆ KOD LADIŠIĆA: Tražim odgovore od Plenkovića i Božinovića. Jesu li sigurni novinari koji otvoreno govore o Berošu, Petraču i zločinačkoj organizaciji

Komentirala je i činjenicu da je percepcija korupcije u javnosti u porastu nakon ulaska u EU, javlja HRT.

– Hrvatska je kao i ostale socijalističke zemlje imala tada različite korupcijske obrasce, bilo je privilegiranih elita, bilo je dodjeljivanja stanova po podobnosti, po partijskoj liniji, bilo je mita javnim službenicima, birokraciji… Onda je nakon strašnog ratnog razdoblja uslijedio jedan opći nered u kojemu su formirale neke druge elite i donosili su se zakoni i ustanovljavale prakse koje su otvarale Pandorine kutije za neetičko ponašanje. Sjetimo se onoga zakona koji je trajao valjda tri dana kada se moglo steći nekretnine za koje su samo neki znali, sjetimo se privatizacije, sjetimo se da je naša uvažena političarka rekla da treba ukinuti zakon o porijeklu imovine jer da je to socijalistička tekovina. Tu se krenulo ustrojavati jedan drugi sustav u kojem je i dalje korupcija bila apsolutno jedna uobičajena i prihvatljiva pojava za te nove elite. Formirala se jedna duboka država i to se kroz ovih 30 godina samostalne Hrvatske održalo. Elite se mijenjaju, ali obrazac ponašanja je isti, istaknula je Budak. 

Ističe i kako je proces pridruživanja Europskoj uniji bio ključan za antikorupcijsku borbu u Hrvatskoj, osobito kroz zatvaranje poglavlja 23, koje se fokusiralo na pravosuđe i temeljna prava.

MOŽDA ŽE VAS ZANIMATI: Šprajcova dijagnoza hrvatskog zdravstva: Doktor Beroš, doktor Rotim i “doktor” Petrač su nešto najbolje što imamo. I još sve to vodi zločinačka organizacija

Tijekom tog razdoblja, Hrvatska je bila pod pritiskom EU-a ne samo da donese antikorupcijske zakone i strategije, već i pokaže konkretne rezultate, uključujući procesuiranje slučajeva korupcije. Pritisak je pomogao podizanju svijesti o štetnosti korupcije, a mnogi stručnjaci iz različitih sektora iskreno su vjerovali da je ulazak u EU prilika za promjenu vrijednosnog sustava, međutim Hrvatska nije iskoristila taj “momentum”. “Mi smo ušli u Europsku Uniju, isti obrazac ponašanja, drugi ljudi, ali iste elite, ista duboka država”, rekla je Budak. 

Na pitanje zašto Hrvatski građani više vjeruju EU institucijama nego hrvatskim, rekla je kako je to pitanje za milijun dolara.

-Kad je riječ o nadležnosti slučaja Beroš, moj je dojam da je to ipak sada malo pitanje dnevnopolitičkih prepiranja i situacije. Svi ti otkriveni slučajevi, oni su otišli predaleko. Oni će biti otkriveni, bit će procesuirani. Ako se radi o pronevjeri europskih fondova, europskog novca za to je nadležan EPPO. Ako se radi o oštećenju državnog proračuna Republike Hrvatske, tu je nadležan DORH i USKOK. Oni međusobno sigurno u praksi surađuju, budimo uvjereni. I ovo što čitamo po medijima, to je možda više stvar neke dnevnopolitičke situacije.

Na pitanje kako se sustav može boriti iskorjenjivanjem korupcije ako ni sam nije imun na nju.

-Nikako. Ja se 20 godina bavim istraživanjem korupcije. Korupcija je globalna pojava i pokazalo se da korupciju i neetično ponašanje demokratski sustavi nisu uspjeli riješiti. Evo primjera u Hrvatskoj – hrvatski građani nikada, ali nikada ni na lokalnim, ni na predsjedničkim, ni na parlamentarnim izborima nisu sankcionirali koruptivno ponašanje, istaknula je.

– Građani imaju osobno loše iskustvo sa neuređenom državom, s neuređenim zemljišnim knjigama, sa strašno dugim procesima, sa nemogućnost da iseliš susjeda, ili ga kazniš, jer ti zagorčava život… Na svakom koraku pokazuje se neefikasnost sustava i građani vide da jedni to mogu riješiti, a da oni legitimnim putem to ne mogu ili vrlo teško rješavaju. Razočaranje u institucije je duboko i mi u našem kratkom životnom vijeku nemamo vremena se baviti rješavanjem sustava, onda se u toj neuređenosti okrećemo prema svojoj dobrobiti, svojim bližnjima, svojoj familiji… i to je razlog zašto ljudi odlaze u druge zemlje. Nije korupcija, neuređenost sustava je, istaknula je. 

Prijava korupcije

Komentiravši prijavljivanje korupcije, rekla je kako obični građani rijetko prijavljuju sitnu korupciju, često birajući između podmićivanja ili prepuštanja, jer smatraju da im sustav ne nudi bolje rješenje.

Ipak, pozitivnim smatra unaprijeđenu zaštitu zviždača, koja uključuje anonimnost, pravnu, psihološku i financijsku podršku.

– Svi kažemo da treba prijaviti, ali mislim da ta borba i zdravstveno i ljudski, da je jako, jako teška i mogu razumjeti ljude koji se na to ne odlučuju, ali ne sudjeluju, istaknula je Budak. 

Na slici: Jelena Budak

Foto: Screenshot/HRT